Sažeti kostur strategije

Mislim da je sažeta forma na ovom mjestu neophodna budući da strategija razvoja ima širok obuhvat i razrada do detaljne razine bi morala ravnopravno uzeti u obzir sve spomenute aspekte

Piše Dražen Ćavar

Za strategiju je najvažnije imati u vidu ukupnu viziju gospodarstva; parcijalno razmatranje i prebrzo "silaženje" na operativnu razinu obično daje rješenja koja na jednoj stani donose korist a na nekoj drugoj stani štetu.

Evo načela koja bi najbolji efekt trebala donijeti istodobnom primjenom:

1. Organiziranje funkcioniranja prava u državi: Formiranje "ad hoc" tijela dokazanih stručnjaka (nijedan ne smije biti politički aktivist) u zakonodavstvu koji će organizirati "vatrogasne" mjere u zakonskoj anarhiji: privremeno određivanje prioriteta u provedbi kod međusobno kontradiktornih zakona
korigiranje neprovedivih odredaba zakona zvanično tumačenje nepreciznih odredaba zakona.
Ovo tijelo bi po vlastitoj procjeni privremeno angažiralo stručnjake-specijaliste za razne oblasti, te ustanovilo process prikupljanja mjerodavnih podataka o problemima u provedbi loših zakona. Dakle, glavna funkcija tijela bila bi koordinacija i donošenje ključnih odluka. Inspekcijske službe i policija moralebi pratiti ovaj postupak dosljednim praćenjem provedbe zakona.

2. Sadržaj zakonskih izmjena od utjecaja na gospodarstvo: U okviru temeljnih promjena zakona trebalo bi naglasak staviti na zaštitu intelektualnog vlasništva, te reformiranje zakona u radu u smjeru država kao Velika Britanija i SAD. Zakonski treba također potaknuti daljnji razvoj neovisnih stručnih udruga, ali i njihovu punu javnu odgovornost koja bi izbjegla sadašnju "ja tebi-ti meni" praksu unutar mnogih takvih udruga.

3. Porezi: Maksimalno povećati poreze na sve stambene nekretnine  koje su iznad osnovnih stambenih potreba. Pročistiti porezne propise u smjeru izbacivanja izuzeća i potpunog isključivanja diskrecijskog prava poreznih službenika. Svaki porezni obveznik mora biti u stanju predvidivo izračunati porez za buduće razdoblje na osnovi predviđenih primitaka, s visokom točnošću.

4. Računovodstvo: Odmah krenuti u prilagođavanje MRS. Pojednostavniti i smanjiti opseg opterećenja poslovanja mnogobrojnim obveznim izvješćima. Organizirati izradu smjernica računovodstvenog praćenja složenih proizvodnih procesa i projekata investicijskog inženjeringa. Trenutno  je glavnina težišta  teorije i prakse te struke na najjednostavnijim situacijama skladišnog i komisionarskog poslovanja, dok su složeni poslovni sustavi zanemareni, nejasna regulativa i nepraktična obvezna izvješća jako im otežavaju i poskupljuju poslovanje. Računovodstvo mora biti servis industrije a ne samo sebi svrha!

5. Uvesti mjerenje efikasnosti rada državne uprave: Takvo mjerenje nije jednostavno, ali se mora početi provoditi odmah. Trenutno je osnovna teza operativnih vlasti da se takvo mjerenje uopće ne može provesti, što nije istina i rezultira potpunom neodgovornošću i tragičnom neefikasnošću državne uprave. Postoje mnogi instituti za razvoj produktivnosti s gotovim programima za mjerenje efikasnosti državne uprave, npr. njemačka REFA. Implementaciju treba početi hitno, što će dovesti do velikog smanjenja broja zaposlenih, ali to ne smije biti povod za bilo kakvo odlaganje.

6. Zapošljavanje: Fleksibilizacija tržišta rada stvorena novim zakonom privremeno bi znatno povećala broj nezaposlenih. Potrebno je dosljedno štititi prava zaposlenih na zaštitu od šikaniranja, rada u nepropisnim uvjetima, neisplate plaće; a s druge strane štititi prava poslodavca da otpušta zbog poslovnih razloga ili eventualne očite neučinkovitosti radnika. Država treba subvencionirati prekvalifikacije, ali izbjeći besplatne prekvalifikacije. Svatko tko se želi prekvalificirati treba bar djelomično/simbolično snositi troškove sam.

7. Obrazovanje: Svesti broj svučilišta na maksimalno dva, veleučilišta na najviše 4-5 i uspostaviti process izravne usporedbe potreba na tržištu rada s planovima školskih ustanova, te sukladno tome usmjeravati budžet obrazovanja.  Izmjestiti visokoškolske ustanove iz gradova u radne kampuse blizu gradića koji su trenutno slabije naseljeni.

8. Subvencije: Subvencionirati veliku metalnu industriju i poljoprivredu u okvirima postotaka europskog prosjeka. Potaknuti hitno konzalting u unaprjeđenju organizacije tvrtki iz ove oblasti putem djelomičnog sufinanciranja dokazanih međunarodnih konzalting tvrtki za pomoć našim tvrkama.  Sve tvrtke koje ne budu mogle opstati u danim uvjetima nakon zadanog roka prilagodbe(najviše godinu i pol) poslati u stečaj.  Bilo kakve izravne subvencije pojedinim tvrtkama ukinuti! Tržišno razvijene industrije (prehrana, turizam) ne smiju dobivati nikakve subvencije.

9. Privatizacija: Pojednostavniti maksimalno postupak privatizacije i odmah provesti natječaje za sve preostale  neprivatizirane tvrtke osim ključnih infrastrukturnih. Ne postavljati zahtjev o održavanju broja zaposlenih, nego samo o održavanju postojećeg/referentnog nivoa prometa/proizvodnje. Tamo gdje sindikat blokira postupak prepustiti daljnje provođenje postupka privatizacije samom sindikatu, o njihovom trošku. Nikakvo daljnje državno podupiranje gubitaša ne smije se dopustiti.

10. Javna nabava: Unaprijediti transparentnost postupka, prilagoditi zakon europskoj regulativi, ukinuti krutu odredbu o najnižoj cijeni. Odluke o dodjeli posla potpisivat će odgovorne stručne osobe s imenom i prezimenom i za njih profesionalno odgovarati. Obučiti javne službenike da budu sposobni surađivati s inženjering /projekt menadžment tvrtkama, ali sami projectmenadžment/ inženjering/ vođenje projekata potpuno prepustiti privatnom sektoru uz poticanje vodećih svjetskih kompanija iz ove oblasti da počnu poslovati kod nas.

11. Vanjska trgovina: Maksimalno se angažirati na razvoju zone slobodne trgovine u jugoistočnoj Europi paralelno s procesom pristupanja EU.

12. Vanjski poslovi: Uvesti gospodarske atašee u diplomatska predstavništva. Odabir ovih stručnjaka morao bi se odvijati u suradnji s udrugama izvoznika, poslodavaca i velikih poslovnih sustava, i to isklučivo među osobama potrebnog znanja i iskustva, potpuno neovisnih o političkom dijelu ministarstva vanjskih poslova.

13. Planiranje strateških ulaganja: Strateške investicije svesti na dugoročno-plansko ulaganje u prosvjetu, zdravstvo  i zaštitu kulturne i prirodne baštine.