Sedam društava za upravljanje fondovima na granici rentabilnosti

Imovina otvorenih investicijskih fondova u šest mjeseci pala s 29 na 18,2 milijarde kuna. Minimalna imovina pod upravljanjem društva morala bi biti veća od 50 milijuna kuna da bi se poslovalo otprilike na granici profitabilnosti.

Piše: Amir Kulenović

AC Balkan, jedan od investicijskih fondova društva Adriatica Capitala, pripojit će se drugome fondu ovoga društva za upravljanje AC Rusiji. Predsjednik Uprave Adriatica Capitala Vjeran Filippi navedenu odluku objasnio je činjenicom da taj njihov dionički fond ima malu imovinu koja ulagatelje opterećuje visokim troškovima, ali i zbog neizvjesnosti u vezi s time kako će se dalje razvijati tržišta kapitala.

- Pripajanje fonda smatramo opravdanim. To je rutinska procedura, potpuno neutralna za vlasnike udjela, stoga će, uvjereni smo, u budućnosti pružiti veći potencijal i manja troškovna opterećenja za vlasnike udjela - kaže Filippi o sudbini imovine fonda i budućnosti njegovih udjela.

Traženje spasa u edukaciji ulagačaIako se u tom slučaju, već drugom ove godine (nekoliko mjeseci prije Prospectus invest je pripojio svoj Prospectus Global Equity drugome svom fondu - Prospectus JIE), nije dogodilo ništa alarmantno za udjelničare, koji ne moraju strahovati za vlastiti novac, ta dva slučaja nagoviještaju skoru krizu manjih društava za upravljanje fondovima.

Zbog pada interesa ulagača, izazvanog krizom na domaćem i stranim tržištima kapitala, imovina otvorenih investicijskih fondova pala je s nešto više od 29 milijardi kuna potkraj prošle godine na 18,2 milijardi kuna, koliko su ulagači držali u otvorenim investicijskim fondovima potkraj lipnja. Krizom su najviše pogođena upravo najmanja društva za upravljanje fondovima, koja će zbog premale imovine fondova kojima upravljaju uskoro biti prisiljena ili na slične poteze ili na druge načine prikupljanja svježeg kapitala.

Zakon o investicijskim fondovima propisuje da minimalna imovina kojom fond mora upravljati treba biti pet milijuna kuna, a padne li imovina u tri uzastopna mjeseca ispod tog iznosa, fond se mora likvidirati ili pripojiti nekom drugom fondu. Iako to ne znači da ulagači moraju strahovati za vlastiti novac, pripajanja i gašenja negativno utječu na povjerenje ulagača prema društvima koja nisu uspjela održati potrebnu minimalnu razinu imovine.

Prema podacima za lipanj čak sedam otvorenih fondova imalo je imovinu pod upravljanjem manju od propisanog iznosa, a još nekoliko njih bilo je vrlo blizu tome da se uskoro suoče sa sličnim problemima.

Dva fonda Platinum Investa također bi se mogla naći u problemima nastavi li se negativni trend. Član Uprave Platinuma Andrej Grubišić smatra da su razlozi malog interesa ulagača ponajprije negativna situacija na dioničkom tržištu i njihova nedovoljna educiranost.

- Filozofija zdravog ulaganja ne bi se trebala obazirati na trenutačnu situaciju jer se razdoblja krize redovito smjenjuju s razdobljima u kojima vlada optimizam i pozitivna konjunktura - smatra Grubišić, pozivajući se često u razgovoru na Warrena Buffeta i njegov stil ulaganja koji ne mari previše za trenutačnu situaciju ako je uvjeren da je riječ o kvalitetnoj dionici. Iz tog razloga u Platinumu su odlučili posvetiti više pozornosti edukaciji postojećih i potencijalnih ulagača kroz seminare koje održavaju svakog vikenda u Zagrebu, ali i diljem Hrvatske.

- Naše tržište dosad nije doživjelo takvu krizu, pa je ulagačima potrebno objasniti da i kriza ima svoj vijek trajanja, a iskustva razvijenijih zemalja pokazuju da su strpljivi i oni koji nisu reagirali vodeći se masovnom histerijom na kraju najviše profitirali - kaže Grubišić.

Dodaje da Platinum Invest trenutačno traži strateškog partnera koji bi svježim kapitalom dokapitalizirao društvo i pomogao mu da prebrodi teška vremena.

Ulagači se prestrašili i otišli u banke

Grubišić navodi da su mjesečni troškovi 'hladnog pogona' Platinuma, dakle izdvajanja za plaće djelatnika, poslovni prostor i ostale troškove, otprilike 150 tisuća kuna na mjesec, što je na godišnjoj razini približno dva milijuna kuna fiksnih troškova koje treba podmiriti naknadom za upravljanje. Kako je godišnja naknada kod nebankarskih fondova tri posto, lako je izračunati da bi minimalna imovina pod upravljanjem nekog društva morala biti između 50 i 100 milijuna kuna želi li se poslovati otprilike na granici profitabilnosti.

Trenutačno je prema tom kriteriju u teškoćama sedam društava: Prospectus, Platinum, Adriatica Capital, MP Invest, Alternative Invest, te dva društva manjih banaka Podravske i Centar banke. Iako nisu sva društva u istoj poziciji, s obzirom na to da su neka osnovana relativno nedavno, njih i nekoliko netom osnovanih društava očekuje vruće ljeto i jesen, u kojima ulagačima moraju dokazati da su sposobni ostvarivati kvalitetne prinose. Nasuprot tomu, društva koje su osnovale najveće domaće banke ne moraju strahovati za preživljavanje iz dva razloga: prvi je u činjenici da se uvijek mogu osloniti na starijeg brata - poslovnu banku koja ih je i osnovala, a drugi je razlog što su velike banke uloge u fondovima tretirale kao sredstvo osiguranja kredita, koje njihovi klijenti ne mogu povući dok ne otplate cijeli kredit, pa je stoga dobar dio udjela u takvim fondovima siguran od povlačenja barem u nekome srednjem roku.

Iztok Likar, urednik web portala Hrportfolio, smatra da je fondovska industrija u Hrvatskoj još u fazi razvoja i da se za njenu budućnost ne bi trebalo bojati.

- Ulagači su se prestrašili i preselili svoj novac u sigurnije instrumente, ponajprije u štedne uloge. No, smatram da bi nekoliko dobrih vijesti, kao što je moguće natjecanje između Mola i OMV-a u ponudi za preuzimanje Ine i višak gotovine koji bi se mogao pojaviti na tržištu, moglo preokrenuti situaciju u pozitivnom smjeru - kaže Likar.

MP Invest, društvo koje je osnovala slovenska grupacija Medvešek-Pušnik, ne razmišlja o bilo kakvoj akciji pripajanja ili likvidacije iako sva tri njegova fonda trenutačno imaju imovinu manju pet milijuna kuna.

- Dugoročno nam je u interesu raditi na hrvatskom tržištu, koje je u ovom trenutku, kao i druga  tržišta, u grču. Fondovska industrija u Hrvatskoj imat će ponovno jaki moment kad se poklope neki pozitivni signali na tržištima - smatra član Uprave Aleš Berk Skok. MP Investu dokapitalizacija nije potrebna jer kao greenfield igrač na tržištu nema visoke troškove.

Iskup dvaput na godinu

- Ako padnemo ispod zakonom propisanih pet milijuna kuna imovine tri uzastopna mjeseca, naši će fondovi dobiti potrebna sredstva društva vlastite grupacije - kaže Berg Skok.

Iako se većina sudionika na tržištu ne boji da bi mogla propasti, mnoga društva očekuje grčevita borba za ulagače, pogotovo ako se globalna kriza još produbi.

Nedavno osnovano društvo Locusta Invest koncipiralo je svoju strategiju na način da će samo udjelničari biti upoznati s konkretnim ciljevima ulaganja, a posebno je zanimljiv fond Locusta Value II. Naime, ulagači u taj otvoreni fond moći će svoje udjele iskupiti samo dvaput na godinu, u lipnju i prosincu, s time da to moraju pismeno najaviti barem mjesec dana prije.

- Na taj ćemo način kvalitetnije upravljati portfeljom, što će za ulagače značiti veće prinose - smatra član Uprave Amir Hadžijusufović, dodajući da će se investicijska strategija temeljiti na konzervativnom portfelju s vrlo likvidnom imovinom.