Seoski turizam: savršen odmor za individualce i nostalgičare

Mnoga seoska gospodarstva u svim dijelovima Hrvatske nude turističke sadržaje utemeljene na autohtonoj kuhinji, običajima, etnozbirkama i arhitekturi.

piše Kata Pranić
[email protected]

Je li vam se ikada dogodilo da vas umjesto budilice iz sna prene ptičji pjev? Ako nije, obvezatno si priuštite taj doživljaj. Bit će to jedan od rijetkih zvukova prošlosti iz čije ćete vedrine i lakoće crpiti snagu u najtužnijim i najumornijim trenucima. Ta savršena glazbena kompozicija, orkestralna ili usamljena, odmorit će vam ne samo slušne organe nego i misli. Kakav wellness, team building, psihoanaliza, autogeni trening, transcendentalna meditacija - posljedice suvremenog života najučinkovitije liječi boravak u prirodi. Taj savršeno spontani ugođaj u kojem se dopunjuju opipljiva tišina, harmonični zvukovi prirode, svjež zrak, neograničena sloboda originalnog krajolika i vrijeme zaustavljeno u prošlosti koja je nekad nekomu bila sadašnjost, odnosno svagdašnjost. Nešto od toga sačuvano je do danas jer čovjek, koliko god se trudio uništiti svoj iskon, nasreću, nije toliko moćan, zato još možemo uživati u ljepotama i plodovima autohtone prirode i sela. Slike o prošlim stoljećima koje pamtimo iz lektire može doživjeti, istina, u nešto osuvremenjenu izdanju, u seoskom turizmu, na seoskim imanjima koja čuvaju tradiciju.

Krš i zvjerad
Radost življenja izvan prebučnih ureda, šoping-centara, restorana brze hrane i stereotipnih ljetovališta posljednjih godina otkrivamo u onom što su mnogi, a i još to čine, prezreli. U potrazi za sobom, ili samo iz znatiželje, otkrili smo čudesnu moć prirode i tradicije oživljene u hrani i piću te etnozbirkama iz kojih se mnogo toga može naučiti. No oni koje ne zanima tko je bio vojvoda Antun Prže Prvan iz Kokorića pokraj Vrgorca čija odjeća stara nekoliko stoljeća i oružje stoje u etnozbirci s 250 eksponata etnosela Kokorić mogu uživati u ljepotama krša. Kad oduševljenje zaliju poznatim crnim vinom iz vinograda u Bunina polju i pogoste se autohtonim jelima, mogu u lov na divlje svinje i ostalu zvjerad na brdo Rilić.

Planinare će na nadmorskoj visini od 897 metara dočekati seosko gospodarstvo Vrata Biokova, samo 15 kilometara udaljeno od Makarske. Uz bogatu ponudu delicija: biokovskog pršuta i sira, jela ispod peke s četiri vrste mesa i specijaliteta s gradela neizostavna je travarica, rakija začinjena s 48 ljekovitih biljaka. Dok budete ‘guštali’ u božanstvenim okusima jela i pića, oči će se odmarati na dalmatinskim otocima, dalekoj Italiji i brdovitoj BiH. A kad se s krša spustite na more, obvezatno otplovite do Brača i u Gornjem Humcu uživajte na ekogospodarstvu Tomić. Osim domaćom ‘spizom’ pripremljenom od plodova iz vrta, voćnjaka i maslinika obitelji Tomić te mesa životinja s njezina ekoranča počastite se vinom iz konobe stare osamsto godina i okupajte na privatnoj plaži Paklini. Zatim se zaputite u Istru gdje gotovo svako mjesto u unutrašnjosti ima seosko gospodarstvo na kojem se vrlo često odmaraju Talijani, Nijemci i Austrijanci uživajući u autohtonoj istarskoj kuhinji, maslinovom ulju i vinu.

Nezaboravna sjećanja
Zaželite li se autohtonog seoskog ugođaja u okolici Zagreba, svratite u brežuljcima razigrano i prelijepo Hrvatsko zagorje. Na seoskom domaćinstvu Trsek u Desiniću, nedaleko od Velikog Tabora i dvorca Miljane te svetišta Vinagora, uživajte u domaćem siru i vrhnju, vinu te ostalim lokalnim specijalitetima. Ili možete otići do seoskoga gospodarstva Ciban u okolici Jastrebarskog gdje se u Raju nalazi ladanjska kuća Malešićev his sagrađena davne 1855. Na jelovniku su domaća šunka i slanina, sir i vrhnje, kobasice od divljači, sir liptauer s lukom, juha od šumskih gljiva, pečena patka s mlincima i još mnogo toga. Tijekom puta po Slavoniji predahnite u Trenkovu na seoskom gospodarstvu Larvi gdje će vas osim bogate slavonske kuhinje dočekati tamburaši. Nemojte propustiti ni Baranju i ekogospodarstvo Orlov put smješteno u Kopačevu, na ulazu u Kopački rit. Raznovrsna baranjska kuhinja, jela pripremljena na tradicionalan način te izleti po Kopačkom ritu, jahanje konja i život u ekokućama pokrivenima baranjskom trskom ostat će vam u nezaboravnom sjećanju.

Fijakeri i alasi
Želite li nešto još izvornije, svratite na autohtono seosko gospodarstvo Sklepić u Karancu. Postoji od 1897. i odiše vremenom u kojem su vozili fijakeri, živjeli salaši i ribarili alasi. U sklopu imanja etnozbirka je s 2.000 izložaka koji svjedoče o davnim vremenima toga kraja.  Osim objedovati i odmoriti se tijekom dana na gotovo svim seoskim gospodarstvima iz programa seoskog turizma može se boraviti dulje. Stare kuće preuređene su u prenoćišta s više soba, a u mnogima svaka soba ima i kupaonicu. Ta vrsta turizma sve je popularnija jer suvremeni čovjek, prezasićen brzim i brojnim zbivanjima te opterećen stresom, sve više traži miran kutak za odmor.