Siemens Hrvatska postaje centar energetskih rješenja za 17 zemalja
Siemens u Hrvatskoj najviše raste na području industrije i energetike i posljednjih godina bilježi rast od 30 posto. Fokusiranje na energetiku logično je s obzirom na nedavno donesenu energetsku strategiju koja do 2020. godine predviđa 20 milijardi kuna investicija u energetska postrojenja
Pišu: Matilda Bačelić i Amir Kulenović
Foto: Dražen Lapić
Potkraj ovog tjedna Siemens Hrvatska objavit će da je upravo ta podružnica multinacionalne kompanije, koja posluje u 190 zemalja svijeta i globalno zapošljava oko pola milijuna ljudi, postala centar za isporuku energetskih rješenja za Jugoistočnu Europu. - To je velika stvar za nas jer ćemo biti odgovorni za 17 zemalja regije, od Češke do Azerbejdžana - ponosno ističe predsjednik Uprave Uwe Gregorius, čovjek koji vodi tvrku u drugome četverogodišnjemu mandatu.Siemens u Hrvatskoj najviše raste u području industrije i energetike i posljednjih godina bilježi rast od 30 posto. Takav rast i zaokret, odnosno fokusiranje na energetiku sasvim je logičan s obzirom na nedavno donesenu energetsku strategiju koja predviđa 20 milijardi kuna investicija u energetska postrojenja do 2020. godine. Gregorius očekuje barem 4.000 megavata novih energetskih potencijala, a tu je i naftni biznis u sklopu kojega želi sudjelovati u gradnji LNG terminala kao izvođač projekta. Siemens je uključen u sve vidove dobivanja energije, uglavnom kao dobavljač za velike strane igrače, a ozbiljno je usredotočen na nove izvore energije.
Gregorius zadovoljan u Hrvatskoj
Iako je jedna od najjačih strana Siemensa u Hrvatskoj sposoban lokalni tim, koji će se zbog nove organizacijske sheme širiti i zahvaljujući kojemu mu je i ukazano povjerenje, iz Hrvatske će se samo koordinirati posao isporuke energetskih rješenja za Jugoistočnu Europu što će većim dijelom odrađivati Siemensovi stručnjaci iz matičnih zemalja. Unatoč činjenici da je trenutačno cijela korporacija u fazi šutnje zbog netom završene fiskalne godine, Gregorius ne krije zadovoljstvo postignutim rezultatima, pogotovo imajući na umu promjene u kompaniji tijekom posljednjih godinu i pol. - Zadovoljni su sa mnom u Siemensu i zato sam produljio ugovor do 2010. - komentira Gregorius najnovije špekulacije o njegovu odlasku iz Hrvatske. - Dugo se pričalo o mom odlasku, prilazili su mi headhunteri i to nije bilo baš ugodno. Sviđa mi se ovdje. Ključna je stvar da je Siemens odlučio raščistiti portfolio i smatram da se ta strategija pokazala dobrom - kaže Gregorius. Uz Gregoriusa, čelni ljudi Siemensa Hrvatska su Branko Lampl, njegov zamjenik, te Peter Hinteregger, zadužen za financijski dio poslovanja (CFO).
Prije dvije godine kompaniju je napustio njezin čelni čovjek Klaus Kleinfeld (trenutačno CEO američke tvrtke Alcoa), a nedugo nakon toga Siemens je najprije platio kaznu od 396 milijuna eura za sudjelovanje u kartelskom dogovaranju i namještanju cijena s još desetak korporacija, da bi sve završilo korupcijskim skandalom od kojega se tvrtka, barem što se javnog imidža tiče, još oporavlja. Nakon Kleinfelda na čelno mjesto Siemensa dolazi Peter Loecher koji je u nepune dvije godine posve promijenio kompanijski profil, okrećući se dijelovima poslovanja za koje smatra da imaju budućnost. - U kompaniji su uvedene brojne promjene, kao posljedica njezina globalnog repozicioniranja, i one su se dosta snažno odrazile na Siemens Hrvatsku - objašnjava Gregorius.Godine 2005. Siemens je prodao svoj biznis s mobilnim uređajima tajvanskome Benqu ( u tom segmentu hrvatski dio kompanije imao je 40-postotni tržišni udjel), a ove godine kompanija je prodala i svoj telekomunikacijski biznis ulazeći u joint venture s finskom Nokijom.
Nova organizacijska shema korporacije
-Taj telekomunikacijski biznis koji smo prodali imao je tržišni udjel od 75 posto u Hrvatskoj - objašnjava posljednju nedaću koja je zadesila tvrtku koju vodi Gregorius, dodajući kako unatoč tim raslojavanjima posljednjih godina uspijevaju zadržati otprilike jednaku razinu i prihoda i dobiti. A kad se zna da je samo udio poslovanja u prodaji mobilne telefonije 2005. donosio 40 milijuna eura, mora se priznati da se u hrvatskome dijelu Siemensa dobro radi.
No, to nije ni toliko teško s obzirom na širinu poslovanja Siemensa kao korporacije. Nova organizacijska shema, na snazi od prošle godine, podijelila je tvrtku na tri cjeline - industriju, energetiku i zdravstvene usluge, a u 15 podvizija Siemens nudi doslovno sve zamislive proizvode ili rješenja - od gradnje postrojenja za proizvodnju električne energije, madicinskih aparata svih vrsta, do automatizacije cijelih tvornica. Ista organizacijska shema prenesena je i na Siemens Hrvatska.S obzirom na širinu vlastitog portfelja, brojke koje ostvaruje Siemens u Hrvatskoj i nisu toliko impozantne - oko 1.300 djelatnika zaslužno je za prihode od 1,6 milijardi kuna, koliko su oni približno iznosili u protekle dvije godine, uz dobit u visini od 90 milijuna kuna. Ipak, valja imati na umu, a s time se slaže i Gregorius, da prihodi nisu ostvareni velikim projektima koje je financirala država, već nekim, nazovimo ga, redovnim poslovanjem tvrtke.
Naime, samo jedan od nekoliko velikih infrastrukturnih projekata, bilo da je riječ o početku gradnje željezničkih vagona u suradnji s tvornicom Gredelj, ili o gradnji elektrana planiranih novom energetskom strategijom, ili o isporuci cjelovitog rješenja za regulaciju prometa u hrvatskim gradovima (samo Grad Zagreb namjerava za to izdvojiti 300 do 400 milijuna kuna), bio bi dovoljan da znatno povećaju prihode i profitabilnost kompanije. No, u Siemensu ističu da, unatoč referencijama diljem svijeta za bilo koji od tih poslova, ne namjeravaju sjediti skrštenih ruku očekujući velike projekte, već im je cilj stabilno poslovanje koje ne smije ugroziti spora i troma država.- Lakše nam je raditi s tvrtkama, s državom se uvijek mora ići u određeni kompromis, a osim toga, kad bismo čekali samo velike projekte našli bismo se u sličnoj situaciji kao i druge kompanije koje su nam konkurenti - ističe Gregorius.
Veliki uspjeh male investicije
Na projektu isporuke 24 vagona za brzine do 230 km/h za HŽ te popravak vagona za Mađarsku radili su kao podizvođač Gredelja, a suradnja bi se, kako stvari stoje, mogla nastaviti i ubudućnosti. Posla će, slično kao i u energetici, zasigurno biti s obzirom na nužnost modernizacije HŽ-a i najavljenih državnih investicije u željezničku infrastrukturu u sljedećih nekoliko godina. U Gredelju kažu kako je na odluku o tome da su između globalnih igrača isporučitelja opreme u tom biznisu (Alstom, Bombardier) izabrali Siemens znatno utjecala činjenica da Siemens ima domaće ljude i iskustvo poslovanja u Hrvatskoj, čime se suradnja produbljuje i ne zasniva se isključivo na komercijalnim okolnostima. Uspješno prilagođen hrvatskim uvjetima Siemens Hrvatska stoga nastoji učvrstiti vlastitu poziciju na nekoliko polja, koristeći domaće stručnjake (čak polovina radne snage je visokoobrazovana) koji primjenjuju globalna rješenja cijele matice. Tvrtka je prije godinu dana u Slobodnoj zoni Zagreb na Jankomiru otvorila pogon za proizvodnju pretvornika tlaka, industrijskih termometara i sondi, koji su najvvećim dijelom proizvod hrvatskog Odjela razvoja i čiji se proizvodi u cijelosti izvoze.
Iako je riječ o relativno maloj greenfield investiciji od svega milijun eura, u Siemensu ističu da je i njih iznenadio postignuti uspjeh. Naime, proširenje kapaciteta morat će se provesti nakon samo dvije godine, umjesto tri, koliko je planirano. U segmentu industrijskih rješenja tvrtka je nedavno predstavila automatizirani pogon za proizvodnju Griotta u tvornici Kraš (Siemens je globalni lider i na tom polju), a trenutačno se razmišlja o tome da se, analogno potezu s termometrima, domaći softverski inženjeri i u tom segmentu uključe u istraživački rad na globalnoj razini.Siemens je i broj jedan u isporuci medicinskih instrumenata u zemlji, koji se doduše proizvode u Njemačkoj, ali i opet zbog toga jer postoje domaći stručnjaci koji su jedini u ovom dijelu regije certificirani i za održavanje, donose 30 posto profita od čistoga domaćeg know-howa. Kao najveći SAP integrator na svijetu, tvrtka je vodeća i na tom polju, orijentirajući se uglavnom na zahtjevnije projekte za koje nema ozbiljnije konkurencije domaćih tvrtki.
Što se tiče facility menadžmenta, i ovdje se Siemens Hrvatska može pohvaliti vodećom pozicijom na tržištu, što dokazuje upravljanje cijelim portfeljem Zagrebačke banke, čiji je primjer postao benchmarkom za cijelu UniCredit grupu, te građevinama tvrtki kao što su Fina, Erste banka i Ina.Unatoč svoj raširenosti u segmentima poslovanja, što zasigurno zahtijeva upravljanje projektnim timovima koji su ponekad zaduženi za više različitih poslova, čini se da u hrvatskoj podružnici ove multinacionalke stvari vrlo dobro funkcioniraju i uspijeva se pokriti širok spektar proizvoda koje Siemens nudi na način da za implementaciju svakoga od njih postoji domaći stručnjak.
- Upravo je to naša komparativna prednost - smatra Gregorius, dodajući kako su njihovi hrvatski partneri spremni platiti i do pet posto više cjene za njihove usluge, znajući da za isporučena rješenje imaju kvalitetnu lokalnu podršku.
|
U svim porama IT biznisa
|
|
Konkurent s kojim se Siemens najviše preklapa i koji također ima dugogodišnje iskustvo i bazu u Hrvatskoj jest švedski Ericsson. Ipak, s obzirom na razlike u strategiji i pristupu, pri čemu se Ericsson više oslanja na vlastite tehnologije iz kojih kreira rješenja, a Siemens na nuđenje rješenja u koje implementira vlastite i tuđe tehnologije, te činjenicu da je Siemens diverzificiraniji, prostora ima za oba svjetska giganta. Što se tiče segmenta medicine Siemens u Hrvatskoj drži prvu poziciju, unatoč tome što je drugorangirani japanski Shimadzu bio vrlo omiljen bivšem ministru zdravstva Andriji Hebrangu pa se Siemens jedino u Hrvatskoj borio s tim proizvođačem što je Gregorius teško objašnjavao svojim šefovima u Njemačkoj. Siemens vjerojatno predstavlja veći problem domaćim IT tvrtkama poput King ICT-a s obzirom na to da je ušao i u sve pore IT biznisa pa domaći igrači (osim u netransparentnim državnim poslovima) teško mogu pronaći prostor gdje nema Siemensa. |