Silazni trend pri kraju, slijedi stabilizacija tržišta

U prva tri mjeseca ove godine imovina pod upravljanjem 80 aktivnih investicijskih fondova smanjena je za 8,78 milijardi kuna i sada iznosi 20,23 milijarde. Najteži dio prve ozbiljne burzovne krize (ili korekcije, ovisno o doživljaju) domaća fondovska industrija preživjela je s relativno prihvatljivim žrtvama

Malo je vjerojatno da će se pad domaćeg tržišta nastaviti, barem ne dosadašnjim tempom, zaključak je to novog izdanja publikacije Investicijski fondovi koju zajedno izrađuju časopis Banka i tvrtka TO ONE.  Fondovi su u Hrvatskoj posljednje dvije godine snažno rasli. Zahvaljujući visokim prinosima i rastu popularnosti, posebno dioničkih i uravnoteženih fondova među građanima, u tom su razdoblju imovinu povećali za više od 20 milijardi kuna, na čak 29,01 milijardu potkraj prošle godine.

U 2008.godini uslijedilo je 100 dana velikih gubitaka u kojima su fondovi izgubili 30% imovine. No, porast volumena trgovanja sredinom travnja mogao bi biti znak da je (aktualni) silazni trend dio tržišnog ciklusa pri kraju. Izglednija je stabilizacija, ako se tako može nazvati vrijeme velike volatilnosti cijena dionica u očekivanju formiranja novog trenda, tvrdi  direktor TO ONE Josip Galinec.
 
Analitičarka PBZ Investa Silvana Milić još je opreznija u procjeni budućih zbivanja na burzi iako je prvi ozbiljan potres nazvala dubokom korekcijom, a ne krizom, u kojoj se većina fond menadžera nije "dobro snašla". Jesu li veći volumeni trgovanja znak početka oporavka i hoće li doista uslijediti uzlazni trend vidjet će se za mjesec ili dva, kaže. Tržišni smjer još ne diktiraju poslovni rezultati kompanija, još uvijek dominira psihologija (malih) ulagača, no investitori se polako, ali sigurno vraćaju, kaže Milić.

Dobar vjetar u leđa vidi i direktor KD Investmentsa Hrvoje Japunčić koji tvrdi kako se sav trud američkog FED-a, pa i ECB-a, koji su ubrizgali milijarde dolara i eura za održavanje likvidnosti sustava, ogleda u povratku ulaganja na tržištu kapitala. No, možda je najvažniji zaključak da su domaći fond menadžeri prošli test odgovornog ponašanja u turbulentnim vremenima. Sudeći prema podacima o strukturi imovine fondova, bez obzira na velik pad imovine, njezina struktura nije narušena. Iako je imovina dioničkih i uravnoteženih fondova do sredine travnja pala više od 10 milijardi kuna (gotovo polovica vrijednosti s kraja prošle godine), dijelom zbog isplata, dijelom zbog pada cijena dionica, udjel novačnih sredstava i kratkoročne imovine nije smanjen.

Fondovi su na zahtjeve za isplatama reagirali prodajom dionica iz portfelja. Premda su tako podržali negativan trend, stabilnost je fondovske industrije ostala nepoljuljana.  Pouke iz krize, zaljučak je publikacije, izvukli su svi - i fond menadžeri koji su dokazali svoju ovisnost o ulaganju u domaće tržište, i oni koji su se hvalili godišnjim prinosima višim od 50%, ali i mali ulagači koji su vjerovali u nemoguće - da visokim zaradama na tržištu kapitala nema kraja.
Optimizam u procjeni budućih kretanja daju i novoosnovani ovoreni investicijski fondovi.

U šest mjeseci pokrenuto ih je čak 15 (tri su s privatnom ponudom) a registrirano je i sedam novih društava za upravljanje fondovima (dva za fondove rizičnog kapitala s privatnom ponudom). Za neke od njih kriza je, kažu, izazov. Ako je suditi prema podacima da u Europi građani u fondove ulažu, u prosjeku, više od 12 tisuća eura, a u Hrvatskoj manje od tisuću, izazova doista ima.   (Gordana Gelenčer)