Šimonović najavio inicijative za pomoć pravosuđa gospodarstvu

Ministar pravosuđa Ivan Šimonović najavio je nove zakonske promjene i inicijative za pomoć gospodarstvu među kojima se izdvajaju promjene stečajnog i ovršnoga zakona.

Osim toga Šimonović je na radnom ručku Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) najavio uvođenje osobnog bankrota, racionalizaciju mreže trgovačkih sudova te promjene Zakona o sudskom registru, odnosno projekta e-tvrtka, kojima bi se proces zasnivanja tvrtke sveo na sate, a ne na dane ili tjedne. Gorući problem poduzetnici su ministru istaknuli više od 15 tisuća tvrtki koje su u blokadi više od 180 dana, a nitko ne pokreće stečaj nad njim aniti ih briše iz sudskog registra. Šimonović je odgovorio da su zakoni dobri ali da je problem praksa jer državni organi imaju pravo pokretanja postupka stečaja, no ne koriste ga dovoljno. Najavio je da će se ići i na pojeftinjenje troškova stečaja.

- Stečaj nije smrtna presuda nego može biti šansa za predah, s primarni problem nije stečajni zakon nego praksa - rekao je Šimonović, ističući da će se raditi na boljoj kooradinaciji svih tijela koja sudjeluju u pokratnju stečaja. Najavio je i ubrzanje postupaka ovrha i uvođenje sustava javnih ovršitelja sličnog javnim bilježnicima tj. privatnih osoba s javnim ovlastima koje bi provodile ovrhe. Kako bi se smanjio broj neriješenih sudskih predmeta Šimonović je najavio ubrzanje postupaka kroz procesne zakone, strože sudačke norme i racionalizaciju mreže sudova. Najavljujući Zakon o osobnom bankrotu Šimonović je istaknuo da se taj institut mora prilagoditi hrvatskim potrebama.

U razdoblju od 2004. do 2009. godine broj neriješenih sudskih predmeta smanjen je za 51 posto, sa 1,64 milijuna na 796 tisuća predmeta. U parničkom postupku je 175.800 neriješenih predmeta, a od njih je 60.460 starijih od tri godine. Najviše neriješenih predmeta ima Općinski građanski sud u Zagrebu te trgovački sudovi pa je Šimonovićem prioritet ubrzati postupke na tim sudovima. U tu svrhu će se angažirati i ‘specijalci’ - posebno motivirani suci dragovoljci iz drugih gradova kojima će se dodijeliti spisi, a oni će u Zagreb dolaziti samo na ročišta, povećati broj zapisničara i savjetnika koji su jeftiniji od novih sudaca
U Ministarstvu pravosuđa žele stranke odvratiti od ‘obijesnog parničenja’ na trgovačkim sudovima s obzirom da se oni često koriste kao sredstvo odgode plaćanja, a procesna pravila se zloupotrebljavaju za iscrpljivanje vjerovnika.

U tu je svrhu najavljeno povećanje pristojbi koje bi plaćale stranke koje izgube spor te poticanje procesa mirenja, koji bi bio još jeftiniji. Šimunović procjenjuje da bi Hrvatskoj bila dovoljna četiri trgovačka suda (Split, Rijeka, Osijek i Zagreb) umjesto sadašnjih trinaest, no kaže kako će se ta mreža postupno racionalizirati. Sadašnji trgovački sudovi su premali da bi se suci specijalizirali, a sudačka specijalizacija doprinijela bi boljem i bržem rješavanju predmeta. Također, najavio je ograničavanje “ping ponga” s predmetima između Visokog trgovačkog suda i trgovačkih sudova. Visoki trgovački sud više neće moći više puta vraćati predmet trgovačkom sudu nego će već u drugom putu morati donijeti pravorijek. (M. B.)