Sindikati: Bez zamrzavanja cijena nema ni zamrzavanja plaća

Jučerašnja najava premijera Sanadera da bi se mogle zamrzavati plaće komentirali su vodeći hrvatski sindikalci. Tako Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, rekao je da je stanje zaista teško, međutim, nitko za sada u sindikatima nije donio nikakvu odluku ili stav o tome.

U tom će sindikatu raspraviti o tome, ali Sever već napominje da je pritom potrebno naglasiti da od Vlade treba nešto i dobiti da bi se prihvatila takva mjera. Postoji cijeli niz drugih mjera, poput politike cijena koje ne smiju biti veće, ali i komunalnih usluga, a tu su i potpisani kolektivni ugovori koji se trebaju primijeniti u sljedećoj godini.
- Znamo da kriza ulazi u Hrvatsku i da je nema automatski bismo odbili prijedlog premijera Sanadera. Ali ozbiljni smo ljudi i želimo se ozbiljno ponašati u ovom ozbiljnom trenutku. Zato smo spremni na razgovor, ali Vlada mora ponuditi konkretne mjere, da vidimo što će i na drugim područjima uraditi ako već predlaže zamrzavanje plaća. Znate, odustajanje od božićnice je mjera u kratkom vremenu i samo za ovu godinu, a mi moramo razmišljati o tome kako će nam biti iduće godine - rekao je Sever.

Njegov kolega Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata, također je svjestan okolnosti i smatra da nitko ne bi trebao biti kočnica za izlazak iz krize, pa ni sindikati. Ipak, da bi Vlada zamrznula plaće, ona istovremeno mora djelovati na cijene i samo tako će taj sindikat podržati tu inicijativu. Prema podacima sindikalaca, kaže Matijašević, 40 posto košarice otpada na prehranu, dok je u Europi taj omjer 15 posto.
- Prema tome, Vlada uz tu mjeru paralelno mora donijeti i mjere nadzora nad uvozom prehrambene robe, a isto tako, nakon pojeftinjenja energenata ne vidimo nikakvih razloga zašto su cijene kruha i dalje visoke. Osim toga, državna i lokalna samouprava mora sniziti neopravdano visoke cijene komunalnih usluga u nekim sredinama - kaže Matijašević.

Tek nakon svega toga mogu se zamrznuti plaće, ali i to uraditi, smatra Matijašević, do određene razine. Zamrzavanje može biti samo do razine prosječne plaće. Za one koji imaju nižu plaću od prosjeka, ta se mjera ne može primijeniti.
- Zato bi još jedna mjera trebala biti što brže uvođenje osobnoga poreznog broja gdje ćemo prepoznati oko 20 posto onih koji nemaju ni prosječnu plaću. Za njih zamrzavanja ne može biti, ili postoji varijanta sa zamrzavanjem, ali bi se trebalo djelovati uobičajenim ili nekim drugim socijalnim transferima - kaže Matijašević. (Edis Felić)