Škegro: Nakon Metroneta više ne bi ulagao u start up projekte

Što čini dobru investiciju iz perspektive private eguity fondova? Pet stvari. – Mora biti profitabilna, odnosno imati mogućnost pristojnog povrata na uloženo, važno je da se kompanija u koju se ulaže može izboriti za jedno od vodećih mjesta u branši, da ima kvalitetan menadžment, potencijal tržišta i širenja te da može ostvariti brzi rast.

Sažela je svoju filozofiju PE fondova Mirna Marović, predsjednica Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije (HVCA) na panelu 'Stol vrijedan milijardu kuna' na kojemu su sudjelovali predstavnici investicijskih fondova i fondova rizičnog kapitala u sklopu ovogodišnje Microsoftove WinDays Business konferencije. Ulagači su gladni dobrih prilika i kvalitetnih projekata, neovisno o industriji, pa i informatičko-telekomunikacijski sektor (ICT) može biti vrlo zanimljiv u ovom kontekstu, no fondovima će prvenstveno biti zanimljive tvrtke koje se bave razvojem novih i inovativnih aplikacija i servisa s perspektivom širenja na regionalnom tržištu - a ne toliko uslužnom djelatnošću unutar ICT industrije.

Marko Makek, član Uprave Nexus private equity fonda,  istaknuo kako je teško procijeniti dobru investiciju u ICT-u jer se trendovi i tehnologije brzo mijenjati pa je investitorima teško na vrijeme predvidjeti neku inovaciju koja se u budućnosti može pokazati profitabilnom. Na pitanje ima li smisla ulagati u ICT tvrtke u Hrvatskoj, savjetnik premijerke i prvi čovjek Quaestus private equityja Borislav Škegro rekao je kako nikada nije razmišljao u smislu sektora nego da traži pojedine dobre prilike te da su svi investicijski fondovi u Hrvatskoj premali da bi se specijalizirali za neki sektor.

Glavni je kriterij za ulaganje po Škegri najveći očekivani povrat na uloženi kapital. Quaestus je dosad uložio u sedam projekata, a iako je primjerice, uložio u dvije telekomunikacijske tvrtke, Tele2 i Metronet, kriterij za ta ulaganja, objašnjava Škegro, nisu bile telekomunikacije kao sektor nego prilike koje su proizašle iz konkretnih situacija. - Pokušali smo investirati u Sunčani Hvar i Plivu, ali nismo uspjeli, no uložili smo u Metronet u vrijeme monopola, pa u Tele 2 u mobilnoj telefoniji kada je to bila industrija u kojoj je vladao duopol u klasičnom udžbeničkom smislu u obliku dogovorne ekonomije cijena. Nakon ulaska Tele 2 cijene su drastično pale – rekao je Škegro, istaknuvši da ima dobra iskustva i s ulaganjem u obiteljske tvrtke, kao što je sada slučaj u Srbiji s tvrtkom "Vulić i Vulić", ali da nikad više ne bi ulagao u start up kompanije na način da se 'pojavi pet likova s powerpoint prezentacijom i kaže da će potući konkurenciju kao što je HT'.

- U gotovo svakom sektoru u Hrvatskoj još postoji mogućnost okrupnjavanja na način da se objedini nekoliko tvrtki iz iste branše, smanje troškovi pa prodaju većem investitoru. To je ono što ne mogu vlasnici tvrtki koji su često puni taština, nego netko objektivan tko dolazi sa strane kao što je private equity fond. Kad pogledate iskustva zapadnih zemelja, novac se može zaraditi i u jako glupim i dosadnim industrijama, a ne samo atraktivnim kao što je ICT – rekao je Škegro.

Raspravljalo se i o Fondovima gospodarske suradnje u kojima je država na kunu privatnog kapitala PE fondova dodala isti toliki iznos pa je ukupna cifra dosegla oko dvije milijarde kuna koje će se uložiti u narednom razdoblju. Svaki fond ima limit od 300 milijuna kuna kojima raspolaže, a 20 posto iznosa bi se trebalo investirati u godini dana da država stigne pratiti tempo izdvajajući novac iz proračuna.

Politički utjecaj na investicije smanjen je ravnopravnim ulaganjem države i privatnih investitora u zajednički fond za poticanje gospodarstva, no ključno je, složili su se okupljeni, da se pri odabiru investicija vodi isključivo gospodarskim kriterijima. - Domaća ulagačka klima je nepovoljna, a fondovi gospodarske  suradnje neće pokrenuti domaće gospodarstvo zato jer im ne pogoduje cijeli ekosustav -  rekao je Nenad Bakić, vlasnik Selectija. – Da se Google rodio u Hrvatskoj nikada ne bi postao Google – ilustrirao je svoju tezu Bakić.

Bakić, koji je inače aktivan na tržištu kapitala kao manjiski ulagač u tvrtke poput AD Plastika i Varteks, ističe da je u Hrvatskoj problema za manjinske ulagače koji žele uložiti u neke kompanije i izaći profitabilno iz investcija,  to što je tržište kapitala nerazvijeno pa je teško napraviti pravi izlaz koji podrazumijeva izlazak na burzu. Bakić smatra da PE fondovi u Hrvatskoj očekuju povrat na uloženo od oko 35 posto, dok bi se Škegro zadovoljio i s 25 posto, ali ne bi uopće razmatrao investicijske ponude u vrijednosti manjoj od 3 milijuna eura. – Mi investiramo  isključivo zbog zarade, kada se odmaknete od tog kriterija nemate više što raditi u ovom poslu – rekao je Škegro. (Matilda Bačelić)