Škegro: Samodol mi je prijetio pred osam svjedoka

HDZ, ni osobe ni struje unutar HDZ-a, nemaju nikakve veze s oduzimanjem licence Quaestus Investu. Riječ je o financijskom obračunu koji nema veze s politikom, a vrijeme će otkriti i cijeli niz motiva.

Naglasio je član Uprave Quaestus Investa Borislav Škegro na prvoj u nizu konferencija za medije kojima planiraju raščlanjivati točku po točku iz Hanfinog rješenja te dokazati da je ono nezakonito i neutemeljeno. - Oduzimanjem licence već sada je učinjena ogromna šteta i učinit ćemo sve da bar to djelomično pokušamo popraviti. Ni Borislav Škegro ni Tomislav Matić nisu bezgrešni, no uvjeravam vas da nismo namjerno ili iz neznanja oštetili ulagače i to ćemo pokazati - istaknuo je Škegro prisjetivši se sastanka u Hanfi održanog 31. siječnja ove godine.Taj je sastanak tražio Samodol, a ispostavilo se da se radi o djelovanju društvu čiji direktor uopće nije pozvan, a Škegro je tek manjinski dioničar.

- Na prvu benignu rečenicu Samodol gubi živce, počinje vikati i urlati u decibelima, psovati Boga, govoreći da nitko na njega ne može utjecati. Kada sam pitao ‘Čak ni ministar financija’?, dolazi vrhunac. ‘E, sada ćeš vidjeti što će ti se dogoditi’. Dakle, već tada mi je najavio ovo što se danas događa i to pred svjedocima, osmero ljudi koji je sastanku prisustvovalo. Ovo je unaprijed definirana kazna. Možda sam pogriješio što nisam prijavio ono što se dogodilo na tom sastanku - zaključio je Škegro koji će u narednim priopćenjima i konferencijama za medije raščlanjivati pojedine doprinose drugih članova Uprave Hanfe u tome da se oduzme licenca Quaestusu.

S obrazlaganjem, kako je rekao, neutemeljenih tvrdnji, krenuo je referirajući se na osmu stranu Hanfinog rješenja od 29. rujna koje kaže da ‘Društvo ne uzima u obzir ili zanemaruje sljedeće: da je ono samo u određenom trenutku, i to kada je financijska kriza već započela svoj pohod na svijet, donijelo odluku o osnivanju Fonda i to baš kao nekretninskog fonda koji, samim time, mora ulagati imovinu na način određen ZIF-om i podzakonskim propisima.’ Podsjetio je na nekoliko ključnih datuma želeći kronološki prikazati razvoj događaja te pobiti niz krivih navoda, počevši još od 2007. kada je donesena odluka o osnivanju fonda, zatim 17. siječnja 2008. kada je rješenjem Hanfe odobreno osnivanje Fonda te 25. ožujka kada su Quaestus Nekretnine uvrštene za Zagrebačku burzu i Fond počinje se radom. Tek 15. rujan 2008. Lehman Brothers koji se uzimaju kao signal krize objavljuje da će proglasiti bankrot.

Nadalje, važan datum je 31. prosinac 2008. kada Quaestus nekretnine posluju nešto više od devet mjeseci te 20. ožujka 2009. kada prije isteka roka iz čl. 84 ZIF-a izvješćuju Hanfu da nisu uložili 60 posto neto vrijednosti u nekretnine te mole za dodatan rok obzirom na situaciju na tržištu nekretnina te financijsku krizu. U svibnju im Hanfa nalaže da u roku od 90 dana usklade strukturu Fonda kako bi najmanje 60 posto neto vrijednosti imovine bilo uloženo u nekretnine.

Naime, u Rješenju Hanfe, nastavio je s objašnjavanjem član Uprave Questusa Tomislav Matić, navodi se da je tijekom 2008. Društvo ulagalo imovinu Fonda u financijske instrumente u postotku značajno većem nego što predviđa Prospekt Fonda ( na dan 31. prosinca 2008. - 60,90 posto imovine Fonda ), čime je postupilo suprotno odredbama Prospekta i Statuta Fonda. Matić se pozvao na Zakon o investicijskim fondovima, čl. 80. u koji objašnjava da isključivo zatvoreni i investicijski fondovi s javnom ponudom kojemu je odredbama prospekta i statuta dopušteno ulaganje u nekretnine, odnosno koji namjerava najmanje 60 posto neto vrijednosti imovine fonda uložiti u nekretnine, smije stjecati nekretnine na način i prema uvjetima iz Zakona. Izdvojio je i čl. 84. koji kaže da ograničenja ulaganja mogu biti prekoračena u prvih godinu dana od osnivanja fonda, uz dužno poštivanje načela razdiobe rizika i zaštite ulagača.- Dakle, tu nema kršenja Zakona i on izrijekom dozvoljava postupke Fonda - istaknuo je Matić.Treća točka na koju su se nadovezali tiče se dijela Rješenja u kojem se kaže da je Društvo tijekom 2009. ulagalo u financijske instrumente povezanih osoba.

- Iz odredbi čl. 2. ZIF-a nije uopće jasno jesu li to povezane osobe, traženo je i mišljenje odvjetničkog ureda, a čak dva puta je traženo i mišljenje Hanfe, ali nikada nije primljeno - naglasio je Matić te dodao, da bez obzira na te činjenice i uz pretpostavku da se radi o povezanim osobama, ZIF nigdje ne zabranjuje ulaganje u povezane osobe. Isto tako ni Kodeks poslovanja društva za upravljanje investicijskim fondovima izdan od udruženja DUF pri HGK, kao ni ESMA ( European Securities and Market Authority) u svojim preporukama.- Da je zakonodavac zabranu smatrao potrebnom, takva bi odredba bila uvrštena u Zakon. Ovako se birano odlučuje na koga će se primijeniti - istaknuo je Matić dodavši i da je Agencija u svibnju 2009. provela nadzor te utvrdila da je Društvo ulagalo u obveznice Metronet telekomunikacija te dopisom tražila uklanjanje tih vrijednosnih papira iz portfelja. To, kažu čelnici Quaestusa, također nije u skladu sa Zakonom jer je u potpunosti poduzeto s pažnjom dobrog stručnjaka i predstavlja razuman poslovni i dobar investicijski potez koji je Fondu do sada nosio zaradu od 5,7 milijuna kuna. ( J.T.)