Skupina stručnjaka traži radikalne promjene u Europi

Nezavisna ekspertna skupina podnijela je Europskoj komisiji izvještaj u kojem od političkih vođa traže radikalne promjene u razvoju istraživanja i inovacija, prije nego bude prekasno

Piše   Mislav Mataija

Četveročlana skupina kojoj je na čelu bivši finski premijer Esko Aho preporučila je stvaranje Pakta za istraživanje i inovacije, koji bi trebali potpisati politički, gospodarski i socijalni vođe Europe. Sadašnje stanje, tvrdi skupina, pokazuje nespremnost zemalja Unije da se suoče s globalnom konkurencijom, kao i očiti nesrazmjer između političke retorike o «društvu znanja» i stvarne spremnosti da se ulaže novac u istraživanja.

Osim Ahoa, skupinu čine dr. Jozef Cornu, bivši predsjednik uprave i operativni direktor Alcatela, profesor Luke Georghiou s mančesterskog sveučilišta, te profesor Antoni Subirá sa sveučilišta u Barceloni. Imenovani su u prosincu, nakon što je Europsko vijeće u listopadu zadužilo Komisiju da osmisli strategiju poboljšanja inovativnosti u Europi.

Aho i kolege predlažu strategiju u četiri točke: stvaranje tržišta otvorenih inovacijama, jačanje istraživačko-razvojnih resursa, povećanje strukturalne mobilnosti te razvijanje kulture koja nagrađuje inovativnost.

Meta postavljena Lisabonskom agendom 2000. godine, da barem tri posto budžeta zemalja članica Unije odlazi u istraživanje i inovacije, morala bi se ostvariti što prije. No taj postotak nije cilj sama po sebi već samo indikator. I postojeća sredstva trebalo bi prenamijeniti, kažu autori izvješća, tako da se novac odlije od prosječnih na najbolje – takozvane centre izvrsnosti. Strukturni fondovi EU trebali bi se, u postotku od bar 20 posto, koristiti za razvoj istraživanja u svim regijama.

Korištenjem standarada i javnih nabavki morao bi se potaknuti razvoj tržišta kao što su elektroničko zdravstvo, razvoj lijekova, energetika, zaštita okoliša, transport i logistika, sigurnost i digitalni sadržaj.

Pod strukturalnom mobilnosti, misli se na prilagodljivost radne snage u istraživanju i znanosti. Deset posto radne snage trebalo bi prelaziti granice između znanosti, industrije i državne uprave, šireći tako znanje i inovativnost u sve sektore društva.

Kao jedan od prioriteta postavlja se zaustavljanje dramatičnog pada u venture-capital ulaganjima. Tako je u 2004. godini na taj način prikupljeno tek 946 milijuna eura. Uznemirava činjenica da je 2002. godine prikupljeno čak 5.37 milijardi, a 2000. 9.66 milijardi.

Više detalja može se pronaći na adresi
http://europa.eu.int/invest-in-research