Slijedi 'bitka' za imovinu vojske i diplomacije

Crnogorski državni vrh neće imati previše vremena slaviti neovisnost jer ih čekaju razgovori o učlanjenju u međunarodne institucije, pregovori o razdruživanju sa srpskom Vladom te redovni parlamentarni izbori koji će se održati najkasnije u listopadu

Dva dana nakon referenduma, pomoćnik ministra vanjskih poslova Crne Gore, Dragan Sekulović, najavio je da će Crna Gora jednu od prvih ambasada otvoriti u Beogradu

Piše: Vladan Žugić 

             No, prvi i najznačajniji korak za Crnu Goru jest smirivanje unutrašnjih tenzija. Lideri poraženih unionističkih snaga ne žele pružiti ruku pobjedniku i traže novo prebrojavanje glasova, uprkos tome što je predsjednik Referendumske komisije, František Lipka, saopćio da je neovisnost zvanično podržalo 55, 5 posto birača, odnosno 0,5 posto iznad praga koji je Bruxelles postavio Crnoj Gori. Ni činjenica da su Podgorici stigle čestitke iz Washingtona, Bruxellesa te svih bivših država Jugoslavije, od kojih je prvu uputio hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, zagovornike zajednice sa Srbijom ne priječi da osporavaju rezultate referenduma.

Ovaj potez unionista vjerojatno predstavlja traženje alibija za poraz i uvertiru za unutarnji opozicijski obračun, svojstven crnogorskoj opoziciji nakon izbornih poraza, s time što je ulog na referendumu imao i osobnu dimenziju. Trojica od četvorice lidera unionista, Predrag Bulatović, Andrija Mandić i Ranko Kadić, najavili su ostavke u slučaju poraza, pa valja očekivati da će njihove stranke uskoro početi međusobni medijski rat. 

Bitka za imovinu vojske i diplomacije

U Crnoj Gori i međunarodnoj zajednici nitko ne očekuje da bi zvaničnici prosrpskih snaga nezadovoljsvo iz kabineta mogli prenijeti na ulice i izazvati krupnije incidente jer, za razliku od bolnih iskustava ostalih republika bivše Jugoslavije, nemaju podršku vojske, dok su zloglasne obavještajne struktura 'na aparatima'. Uz to, opozicijski lideri, posebno Bulatović koji vodi najjaču opozicijsku stranku, ulažu krajnje napore da reformiraju SNP, nekad najodanijeg Miloševićevog saveznika u Crnoj Gori.

S druge strane, pobjedničku stranu čekaju pregovori s Vladom Vojislava Koštunice o razdruživanju, a Bruxelles inzistira na tome da oni počnu što prije. Koštunica je dosad zvanično odbijao svaki razgovor o budućim odnosima s Crnom Gorom, uz objašnjenje da bi to značilo prejudiciranje rezultata referenduma.

Prema neslužbenim planovima Vlade Mila Đukanovića, institucije državne zajednice nastavit će djelovati do međunarodnog priznanja Crne Gore koje vlast očekuje u rujnu, na redovnom godišnjem zasjedanju Ujedinjenih nacija.

Beograd i Podgorica trebali bi se lako dogovoriti u vezi s pitanjima 'tehničke prirode', poput nadležnosti suda SCG-a koji praktično nikad nije profunkcionirao. No, rovovska borba između pregovaračkih timova dviju država vodit će se o imovini vojske i diplomacije, što se moglo naslutiti iz izjave ministra vanjskih poslova SCG-a, Vuka Draškovića. On je prije približno dva mjeseca rekao da je Srbija, prema Ustavnoj povelji, sukcesor i da sva diplomatsko konzularna predstavništva ostaju u njezinu posjedu, na što Podgorica nije reagirala uz neslužben objašnjenje da ne želi podizati temperaturu tijekom predreferendumske kampanje. 

Prioritet su pregovori s EU

Pomoćnik ministra vanjskih poslova Crne Gore, Dragan Sekulović, najavio je dva dana poslije referenduma da će Crna Gora jednu od prvih ambasada otvoriti u Beogradu, naglašavajući da je spremna Srbiji, pristane li zastupati njezine interese u zemljama u kojima nije prisutna, ustupiti dio prihoda od konzularnih primanja. Ako Srbija to odbije, objasnio je, ponudu o suradnji dobit će ministarstva vanjskih poslova neke od država u okruženju, a to bi, prema svemu sudeći, bila Slovenija.

Da malobrojnim kvalitetnim kadrovima u crnogorskoj Vladi nije smetala koja čaša šampanjaca pokazala je ministarka za europske integracije, Gordana Đurović, koja je dan nakon pobjede razgovarala s delegacijom Europske komisije u Beogradu o proceduri traženja novog mandata za neposredne pregovore Crne Gore s EU. Uz razgovore o razdruživanju prioritet crnogorske Vlade, najavio je Đukanović, bit će europske integracije. Bruxelles je prije mjesec dana prekinuo pregovore o pridruživanju državne zajednice s EU zbog nesuradnje srpske Vlade s Haaškim sudom, što su suverenisti tijekom referendumske kampanje koristili kao argument za neovisnost. Međutim, za sada je neizvjesno hoće li Vijeće ministara EU, na zahtjev Europske komisije, odobriti Crnoj Gori odvojene pregovore prije nego što se crnogorka zastava s dvoglavim orlom zavijori na East Riveru. 

Pripreme za izbore u listopadu

Koliko je do članstva u Međunarodnome monetarnom fondu i Svjetskoj banci, Crna Gora odavno priprema teren za dobivanje članstva kao samostalna država, ali će u ovom slučaju vjerojatno morati pričekati na međunarodnu verifikaciju. Uz pregovore sa Srbijom i međunarodnom zajedicom, crnogorsku političku scenu tijekom ljetnih mjeseci zacijelo će već po inerciji obilježiti dijeljenje ordena za zasluge u stjecanju neovisnosti.

Crna Gora je 1878. godine na Berlinskom kongresu bila 27. država na svijetu koja je dobila međunarodno priznanje, a nakon Prvoga svjetskog rata pripojena je Srbiji.
Na lovorikama 'obnove crnogorske države' vladajuća koalicija Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije Ranka Krivokapića pokušat će najvjerovatnije u jesen ponovno osvojiti vlast. S velikim stupnjem sigurnosti može se prognozirati da će suverenističke snage, koje još čine liberali, Građanska partija i nacionalne partije Albanaca, osvojiti uvjerljivu većinu na izborima. Kao novi igrač na političkom terenu trebala se pojaviti NVO grupa za promjene, čiji je lider Nebojša Medojević dugo bio najpopularnija osoba u Crnoj Gori.

Tijekom referendumske kampanje tvrdio je da neće stati ni na jednu stranu, ali je vrlo često kritizirao Đukanovića zbog čega ga je dio javnosti prepoznao kao protivnika neovisnosti, čime je umanjio izglede za uspjeh na izborima.

Dilema umjerenih unionista i velikog dijela suverenističkoga biračkog tijela bila je nakon postreferendumske noći ista  namjerava li se Đukanović uhvatiti u koštac s korupcijom, nepotizmom i kriminalom koji su prethodnih godina potiskivani u drugi plan zbog neovisnosti.