Arhiva

Sljedeće godine upola manje izravne državne potpore domaćim morskim lukama

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Skorim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ulaganja u luke provodit će se prema načelu javno-privatnog partnerstva, odnosno u njih više neće, kao do sada, ulagati isključivo država uz potporu stranih kreditora, nego će one same moći ulagati u sufrastrukturu

    Naime, dizalice više neće biti pomorsko dobro, nego će se smatrati lučkom opremom i nad njima će morska luka, ako ih kupi svojim novcem, moći steći vlasništvo. Tvrtka, odnosno morska luka, uložit će svoj novac, a država će im za uzvrat produljiti koncesiju. Izmjena Zakona donosi i mogućnost da se megajahte, zbog sve veće napučenosti u marinama, usidre i u lokalnim lukama.

Luka Ploče već planira zaduživanje putem burze, ali čeka izmjenu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji bi se već ovaj tjedan trebao naći pred Vladom. Tim novcem kupit će nove kontejnerske dizalice, a država će im produljiti koncesiju na planiranih čak 30 do 40 godina. Koncesija će se produljivati ovisno o novim ulaganjim u  infrastrukturu i sufrastrukturu u luci.

Danas se maksimalna prvenstvena koncesija daje na 12 godina. Za sedam dana Luka Ploče potpisat će sa Svjetskom bankom ugovor o financiranju infrastrukture u luci; tim će se novcem sagraditi novi terminal za rasute terete i novi kontejnerski terminal. Vrijednost kredita je 70 milijuna eura. Dodatnih 70 milijuna eura bit će potrebno za kupnju dizalica. No, one će biti u vlasništvu Luke Ploče pa će se tako tvrtki sigurno povećati vrijednost.

- Predviđena gradnja u Luci Ploče omogućit će iskoristivost kapaciteta, potrebnog, primjerice, za prekrcaj rasutog tereta željezara iz BiH koje su počele ponovno raditi. A već postoji ugovor s talijanskim partnerom o prekcaju tog tereta do Italije, gdje se rasuti teret rabi za potrebe tamošnjih hidroelektrana -kaže pomoćnik ministra mora, turizma, prometa i veza Mario Babić. Luka Ploče tako će biti prva domaća luka koja će uložiti svoj novac i postati vlasnik kupljene opreme. Pružanje takve mogućnosti zahtjev je i Europske komisije, jer će se tako istodobno smanjiti i državna potpora.

Već sljedeće godine Ministarstvo je u proračunu za izravne potpore lukama predvidjelo dvostruko manje novca nego prošle godine, odnosno oko 20 milijuna kuna. Prijeko je potrebno izdvijiti 80 milijuna kuna jer je riječ o već ugovorenim iznosima ulaganja u koja država ulazi zajedno s inozemnim kreditorom, a ponajviše je riječ o Svjetskoj banci. U Luci Rijeka najveći dio gradnje financira Svjetska banka. No, već postoji i interes francuskoga brodara za kupnju dizalica uz obećano povećanje prometa.

Rekonstrukciju obale u Luci Dubrovnik, gdje je prioritet gradnja putničkog terminala, provodi EBRD. Proširenje kapaciteta za velike kruzere trebat će uslijediti i u četvrtoj luci po veličini na Sredozemlju za prijam putnika – Luci Split. Sljedeće godine završit će gradnja spojne ceste od zadarske luke do autoceste, čime će se pružiti mogućnost za povećanje teretnog prometa. Početkom sljedeće godine trebao bi biti predstavljen i projekt gradnje u Luci Šibenik.  (Lidija Kiseljak)

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci