Slovenija uvodi euro od 1. 1. 2007.

Prilikom povijesnog proširenja Europske unije, 1. svibnja 2004., svih 10 novih članica obvezale su se preuzeti zajedničku europsku valutu. Danas, dvije godine kasnije, tek je Slovenija pokazala želju i ispunila uvjete da do kraja zaključi integraciju u Europsku uniju i preuzme euro od početka sljedeće godine, donosi Deutsche Welle

     - Slovenija je ispunila sve kriterije. Time će postati članica eurozone u 2007. - riječi su povjerenika za financije, Joaqin Almunie. Zapravo, istog je dana euro trebala preuzeti i Litva, ali je mišljenje Europske unije da ta baltička zemlja ipak još nije ispunila kriterije:
- Kriterij inflacije je nešto iznad referentne vrijednosti. Nadam se da će Litva u sljedećim mjesecima ispuniti taj kriterij i da ćemo do 2008. i nju moći prihvatiti - kaže Almunie.

Ali iako se povjerenik ovdje veoma oprezno izjasnio o stanju Litve, mišljenja o prijamu i Litve i ostalih dviju baltičkih zemalja nipošto nisu usuglašena niti se stječe dojam da je povjerenik tom prilikom rekao sve što misli. Gitanas Nauseda, analitičar i gospodarski savjetnik predsjednik Litve, smatra da je stopa inflacije u Litvi beznačajno viša nego što to dopuštaju kriteriji iz Maastrichta.  Doista, ako se pogledaju statistički podaci Europskog ureda za statistiku, Litvi bi se moglo progledati kroz prste mnogo lakše nego što se to učinilo eurozemlji Grčkoj: njezina stopa inflacije je s prošlogodišnjeg prosjeka od 3,1 posto pala na 2,7 posto u ožujku a i sama stavka inflacije - kao jedini kriterij pristupa zoni eura - zapravo uopće nije fiksna nego relativna. Ona se određuje prosjekom stope inflacije u tri zemlje s najmanjom stopom, a tom se indeksu dodaje jedan i pol postotka - što onda trenutačno iznosi  2,6 posto.

Ali u ostala dva elementa: bilance i državno zaduženje, Litva je zemlja s kojom se Hrvatska radije ne bi trebala niti uspoređivati. Državni proračun je u minusu samo 0,6 posto - dopušteno je 3 posto - a ukupan državni dug iznosi 18,9 posto BNP-a - dopušteno  je čak 60 posto! Slično je i u ostalim dvjema novim baltičkim zemljama: Estonija je sa svojim proračunom čak u plusu, s 1,4 posto, a državni dug iznosi svega 3,6 posto BNP-a; budžet Letonije je u minusu  jedan posto, a zaduženje je 11,3 posto BNP-a. Ali analitičari upravo u u vezi s pitanjem inflacije sumnjaju da se u tim zemljama, s naglim gospodarskim rastom, nešto kuha ispod površine. Jer Letonija ima stopu od 6,6 posto, Estonija 4 posto, iako je za obje predviđeno da  - sada s Litvom - pristupe zoni eura 2008. i veliko je pitanje hoće li u tome uspjeti. Reakcije građana Litve na odbijenicu iz Bruxellesa zato su prilično različite. 

Važnije je postaviti sljedeće pitanje: a zašto bi i bili za uvođenje? Uvođenje eura za svaku državu znači odustajanje od posljednjeg instituta suverenog vođenja vlastitih financija - koliko god bila nezavisna pojedina nacionalna banka, piše Deutsche Well, jednom kad prijeđe na euro, zemlja više ne može tiskati novac a niti određivati vlastite kamatne stope kako bi regulirala privredne tokove. Jedno je kad se za zajedničku valutu odluče visoko razvijene zemlje, poput Njemačke, Francuske ili Nizozemske, a posve drugo kad se za euro odluče zemlje pred kojima je još dug put razvoja. Zato čak i u Europskoj središnjoj banci upozoravaju nove zemlje članice Unije: ne žurite se s prijelazom na euro; prije tog koraka dobro razmislite što on znači.

Tako, primjerice, Poljska još razmišlja o tom koraku, iako formalno već i sada ispunjava uvjete: inflacija 0,9 posto, deficit budžeta na samoj granici od 3 posto, ali je državni dug samo 45,5 posto BNP-a. A Poljska nije čak još niti potpisala ugovor kojim bi i formalno povezala svoju valutu s eurom - što je zapravo posljednja samostalna odluka pojedine zemlje kojom može zaustaviti uvođenje eura, kao što je to svojedobno bio slučaj sa Švedskom. 
Zemlje koje teže euru prije svega se nadaju kako će time privući dodatne investitore u zemlju jer će na taj način bez poteškoća moći i izračunati dobit i transferirati ga gdje god požele. Hoće li tome doista biti tako - zapravo piše u zvijezdama jer slobodan protok kapitala i roba zajamčen je već i samim činom pristupa Uniji. Uvođenje eura zapravo se prije svega isplati zemljama koje i same imaju proizvođače koji izvoze u zonu eura.

Takav je primjer slovenski proizvođač montažnih kuća Riko, pa zato njen direktor, Janez Škrabec, ima razloga biti zadovoljan što će sredstvo plaćanja u Sloveniji ubrzo biti euro, s obzirom na to dai će Slovenija na taj način steći veliku stabilnost jer će iza nje stajati golema Središnja banka u Frankfurtu i snažno gospodarstvo, piše Deutsche Welle.