Slovenske banke jamče pologe do 22.000 eura

Zbog konzervativne poslovne politike slovenske banke nisu znatnije izvrgnute rizicima sve veće globalne financijske krize, a zajamčena je i sigurnost štednih pologa građana do 22.000 eura, navodi u ponedjeljak slovenski tisak u osvrtima na posljedice mogućeg širenja financijske krize u Europskoj uniji.

Solidarni međubankovni sustav jamstava za štednju građana, koji jamči isplatu pologa do 22.000 eura, bio je u Sloveniji do sada aktiviran samo jednom, prije 12 godina, nakon stečaja poslovne banke "Triglav", a Slovenija je na tom području primijenila europsku uputu o jamstvima, navodi ljubljansko "Delo". Iako se takvi događaji ne očekuju, i Slovenija bi u slučaju teškoća svojih pojedinih banaka reagirala onako kako su druge europske države reagirale prošli tjedan zbog problema banaka Fortis, Dexie i Hypo Real Estate, u nastojanju da sačuvano povjerenje u bankovni sustav, još prije nego što bi se aktivirala jamstva, izjavio je za "Delo" Matej Krumberger iz slovenske središnje banke.

"Mislim da bi se država u saniranje prilika uključila na isti način državnim novcem", rekao je Krumberger, podsjetivši da je na sličan način saniran i slovenski bankovni sustav nakon raspada negdašnje Jugoslavije.Globalna novčarska kriza za sada se nije odrazila na "robusni" slovenski bankovni sustav, ali već pogađa izvoznike, osobito poduzeća koja su najglobaliziranija i poslovanje kojih je povezano s naftom i metalima. Tu se, jednako kao i u domaćem građevinarstvu, smanjuju ulaganja, a rješenja se traže u snižavanju troškova, piše u ponedjeljak u svom poslovnom prilogu ljubljanski dnevni list "Dnevnik".

Predsjednik nacionalne udruge poslodavaca Samo Hribar Milič upozorava da su slovenski izvoznici, zbog globalne krize i pada konkurentnosti, pod pritiscima velikih partnera iz inozemstva, posebno iz Njemačke kao prvog vanjskotrgovinskog partnera, a sve je više financijske nediscipline.To se vidi iz podatka da je tri tisuće poduzeća sredinom ove godine iskazivalo 99 milijuna eura prosječna dnevnog iznosa prispjelih, a nepodmirenih obveza, a polovica spomenuta iznosa odnosi se na trgovinu i građevinarstvo, navodi "Dnevnik" u svom poslovnom dodatku. (H)