Slovenski ekonomisti kritiziraju vladu zbog pada BDP-a

Vodeći slovenski ekonomisti vrlo su kritični prema gospodarskoj politici vlade premijera Boruta Pahora nakon objave službenog podatka da je nacionalni BDP u tromjesečju pao za 6,4, a na godišnjoj razini za 8,5 posto, što se po izjavama nekih može usporediti s recesijskim trendom u nekim baltičkim državama.

"Očekivao sam pad BDP-a od oko 6 posto, ali ne i katastrofalan pad investicija od 32 posto u prvoj četvrtini godine, što govori da su temelji slovenskog gospodarstva u ozbiljnoj krizi", rekao je u razgovoru za ljubljanski dnevni list "Dnevnik" od srijede Maks Tajnikar, profesor ekonomije na ljubljanskom Ekonomskom fakultetu, a svojedobno i ministar gospodarstva u jednoj od vlada Janeza Drnovšeka.Tajnikar tvrdi da, suprotno vladinim pozitivnim prognozama za iduće tromjesečje, stabilizaciju ne treba očekivati prije kraja godine.

"Vlada je učinila mnogo za nezaposlene i tehnološke viškove, ali ništa za očuvanje investicijske potražnje", kritično je ocijenio Tajnikar.Najpoznatiji slovenski makroekonomist Jože Mencinger, nekadašnji potpredsjednik vlade, tvrdi da je pesimističnije raspoložen od vladinih ekonomista te da računa na 6-postotni pad BDP-a na kraju godine."Iznenađuje me u prvom redu brzina pada", kazao je Mencinger u razgovoru za ljubljanski dnevnik.

"Ništa ne sugerira da će se sadašnji pad smiriti i računam da će BDP na kraju godine pasti za 6 do 7 posto", izjavio je ekonomist Jože Damijan, nekadašnji ministar za razvoj koji je iz ranije vlade desnog centra odstupio nezadovoljan tempom reformi na području privatizacije velikih poduzeća i banaka.

"Vlada je učinila vrlo malo na području restrukturiranja ekonomije prema ekološki sigurnijem i tehnološki naprednijem modelu gospodarstva", kazao je Damijan.Jedan od mlađih makroekonomista, Igor Masten s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani tvrdi međutim da se recesijska kretanja u Sloveniji ne razlikuju bitno od ekonomija velikih država u zapadnoj Europi, o kojima je slovensko gospodarstvo ovisno zbog velikog izvoza.

"Dno krize dosegnut ćemo u trećem tromjesečju ove godine, a onda treba očekivati bolje indekse iako će gospodarski rast u početku biti vrlo nizak", rekao je Masten. No, i on kritizira premlake i prespore reakcije sadašnje vlade na krizu, osobito njezinu nespremnost da "očisti" bilance velikih banaka od kontaminiranih potraživanja, kako bi se uspostavio normalan financijski protok novca i zaustavio "kreditni grč"."Vlada bi morala donijeti nepopularne mjere i s njima doći u parlament, te uz njihovo prihvaćanje vezati glasovanje o povjerenju vladi", rekao je Masten.  (H)