Smanjen broj razbojstva banaka u Europi i Hrvatskoj u prošloj godini

Prema podacima za prošlu godinu u Europi se dogodilo 5.685 razbojstava banaka, otprilike njih 15,5 po danu, što je dva posto manje nego predlani. Smanjen je i broj razbojstava u Hrvatskoj u odnosu na 2004. godinu, no treba imati na umu da je predlani naša zemlja bila rekordna po broju razbojstava, pa možda i zato podaci za lani izgledaju blaži

  Koliko ih je točno bilo, ne može se saznati, jer su takvi podaci nedostupni javnosti. Za cijelu Europu podatak o iznosu opljačkanog novca u visini je 21.000 eura u prošloj godini, odnosno 62 posto manje nego godinu ranije, kada je taj iznos bio 55.000 eura. Podaci pokazuju da su znatno povećanje razbojstava imale zemlje, nove članice EU.

U analizi Europske bankovne federacije, koja je predstavljena u HUB-u, stoji i podatak da se razbojnici (pljačkaši) dijele u dvije grupe - profesionalnce i amatere, kojih je prema procjenama dvije trećine. Pljačke izvršavaju grupe i to u serijama, tako da čim prije se grupa uhiti sprječava daljnje izvršavanje kaznenih dijela. -Zato bi najveća ulogu trebala imati policija i pravosuđe, koji bi mogli privesti i osuditi ih u bržem roku nego sada  razbojnike, kaže direktor HUB-a Zoran Bohaček.

Naravno, preduvjete za to trebaju stvoriti financijske institucije s dobrom opremom koja će policiji olakšati posao u prepoznavanju pljačkaša. Banke su naime, kao i ostale financijske institucije svoje poslovnice dobro opremile, s obzirom na to da su to i morale učiniti zbog Zakona o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju gotovim novcem. Zbog toga je opremanje poslovnica bilo skupo, pa su neke banke iz tog razloga morale zatvoriti svoje poslovnice, u manjim mjestima ili otocima.

Posebno se to odnosi na tjelesnu zaštitu. Možda je i apsurd da prema zakonu unutar trgovačkog centra u kojem se nalazi i poslovnica banke ima više zaštitara, i za centar, i za banku, jer na taj način troškovi također rastu, komentiraju u HUB-u.  Inače u HUB-u već dulje vrijeme ukazuju na nepravilnosti u Zakonu o minimalnim mjerama zaštite, jer je donesen na brzinu, bio je suvišan, pogrešan i štetan, kažu u udruzi banaka.   (Lidija Kiseljak)