Smijeh kao najbolja antistres terapija

U nekoliko minuta smijeha potrošimo istu količinu energije kao i za 15 minuta vožnje na sobnom biciklu. Neki tvrde da je šest minuta glasnog smijeha na dan prijeko potrebna duševna higijena

Piše: Tatjana Divjak
www.tatjanadivjak.hr

Smijeh je jedini pokret lica koji nije moguće potpuno uspješno odglumiti. Naime, iskren osmijeh sastoji se od pokreta skupine mišića oko usta, ali i oko očiju. Upravo pokret te skupine mišića nije moguće svjesno namjestiti. Povoljan utjecaj smijeha na zdravlje već vam je sigurno poznat, ali ima još mnogo stvari koje se o osmijehu mogu naučiti.

Smijete li se dovoljno i često? Znate li se 'od srca nasmijati' ili vam je osmijeh često 'kiseo'? Znate li nasmijati druge? Kako zapravo izazvati smijeh kod sebe i kod drugih? Kako se smijati od srca? No, jednako tako - kako osmijeh izmamiti od kolege na poslu, susjeda, prijatelja?
Mnoga istraživanja govore o tome da smijeh stvara pozitivne fiziološke promjene u tijelu. Za dugotrajnog smijeha povećava se frekvencija srca, produbljuje se disanje. Tijekom smijanja aktiviraju se brojne mišićne skupine - trbušni mišići, međurebreni, pomoćni dišni i mišići lica, a povremeno i mišići ruku, nogu i leđa. Smijanjem trošimo i energiju, a u nekoliko minuta smijeha trošimo isto toliko energije kao i za 15-minutne vožnje na sobnom biciklu. Neki tvrde da je šest minuta glasnog smijeha na dan prijeko potrebna duševna higijena.

Smijeh kao terapija koristi se već više od trideset godina, a začetnik te metode je američki liječnik Patch Adams, koji se proslavio otvorivši 1972. godine u Zapadnoj Virginiji bolnicu u kojoj je bolesnu djecu uveseljavao svojim šalama, vjerujući u ljekovitost smijeha. Njegov život nadahnuo je film Patcha Adams s Robinom Williamsom u glavnoj ulozi. Nedavno je kod nas boravila skupina 'klaunova doktora' iz Italije, udruženih u veselu skupinu pod nazivom Ridere per vivere (Smijeh za život). Klaunovi doktori nisu doktori medicine, ali su prošli obuku koja im omogućava rad s malim bolesnicima.

Prema iskustvima udruge, smijeh umanjuje napetost, povoljno utječe na apetit i spavanje te smanjuje potrebne doze analgetika i trajanje boravka u bolnici za čak 50 posto kod svih bolesnika, posebice djece. Zbog terapeutskog učinka smijeha, 'klaunovi doktori' žele biti posrednici između djeteta i osoblja u bolnici. Tijekom humanitarne misije u Zagrebu posjetili su Kliniku za dječje bolesti u Klaićevoj, odjele za pedijatriju KBC-a, Centar za odgoj i obrazovanje Goljak i Centar za rehabilitaciju Zagreb.

Na smijeh često zaboravimo pritisnuti tempom života i ozbiljnošću problema s kojima se svakodnevno susrećemo. No, smijeh nam zapravo treba pomoći upravo u tim i takvim situacijama. Neka od istraživanja koja proučavaju potencijal mogućnosti liječenja smijehom pokrivaju područje psihoneuroimunologije, gdje se istražuje povezanost između živčanog sustava (centar za razmišljanje, pamćenje i emocije), endokrinog (proučavanje izlučivanja hormona) i imunološkog sustava (mehanizmi obrane tijela).

Smijeh smanjuje i razinu kortizola i adrenalina, koji se pojavljuju kao odgovor na stres. Hormoni stresa narušavaju ravnotežu imunološkog sustava, povisuju broj trombocita (uzrok začepljenja arterija) i krvni tlak. Smanjenjem razine ta dva hormona pomažemo imunološkom sustavu. Pretpostavlja se da upravo tijekom smijanja imunološki sustav otpušta endorfine, tvari koje sprečavaju bol.

Smijeh u bitnome utječe na pozitivno mišljenje i stav. U svojoj knjizi Terapija humorom (izdavač Vita Books), Branko Bokun naglašava potrebu za humorom i smijehom u liječenju raka, psihosomatskih bolesti te naročito u međuljudskim odnosima. Terapija humorom pomaže nam shvatiti kako se i na dobro i na loše raspoloženje može utjecati. Predlaže tečajeve iz humora (i smijeha) kako bismo ponovno vratili urođene predispozicije zaigranosti, životnog veselja, znatiželje, istraživanja i fleksibilnosti. Njegove preporuke uključuju potrebu da život ne shvaćamo preozbiljno i da smo se spremni nasmijati i samima sebi.

Poticanjem dobrog raspoloženja, gledanjem komedija i čitanjem knjiga u kojim ima humora, kao i podsjećanjem da 'nismo centar svemira' možemo kvalitetno primijeniti humor radi pozitivnijega i zdravijeg pristupa životu. Dakako, pomoći će i to da se ponekad poigramo kao djeca, okružimo ljudima koje volimo, ali i kućnim ljubimcima s kojima bismo se mogli osjećati i ponašati kao djeca. Svaki put kad zaobiđete lokvu vode u 'velikom luku', sjetite se što biste napravili kao dijete: zagazili ravno u nju. I nasmijte se od srca.