Socijalne mreže: Snaga koja kreira buduće proizvode i ugled tvrtki
Dosad je kompanija Apple najbolje iskoristila socijalne mreže spojivši hardver, softver i internet, odnosno iPod i online dućan iTunes, a za dvije godine zaradila je 400 milijuna dolara
Piše: Tomislav Vazdar, ovlašteni stručnjak za informacijsku sigurnost
Tehnologija i društvene promjene iznjedrile su snažnu mješavinu snaga koje su u posljednje dvije godine promijenile način na koji kompanije posluju, kako stvaraju nove proizvode te kako se odnose prema kupcima. Takav način poslovanja mogao bi se definirati kao društvena struktura u kojoj tehnologija putem socijalnim mreža povećava snagu zajednica, a ne institucija. Socijalne mreže sastoje se od aktivnosti poput pisanja bloga, RSS-a, podcastinga, razmjene datoteka među korisnicima, korištenja raznih tražilica te sadržaja kreiranog isključivo od strane korisnika.
Razvoj i ekspanziju aktivnosti vezanih uz socijalne mreže pospješio je brz razvoj tehnologije koja je cijenom i jednostavnošću korištenja postala pristupačna prosječnim korisnicima. Eksponencijalni rast procesne snage i kapaciteta za pohranu podataka stavio je golemu računalnu snagu u ruke korisnika koji sada mogu neposredno pomoći jedni drugima zahvaljujući korištenju socijalnih mreža. Brzi razvitak sve jeftinije tehnologije utjecao je na društvo tesu osnovane zajednice za razmjenu datoteka poput BitTorrent servisa, VoIP glasovnih mreža poput Skypea ili pak zajednice blogova.
Dio svakodnevnog života
Osim jeftinog hardvera, tu je još i softver koji koristi otvorene protokole poput XML-a i RSS-a, novih aplikacija poput widgeta, aplikacija za komunikaciju, glasovnih IP mreža te blogova koji omogućuju neposrednu vezu korisnika s ostalim korisnicima na frekventnoj bazi. Glavna motivacija za korištenjem socijalnih mreža posljedica je društvenog utjecaja i želje za pripadanjem određenoj zajednici. Takav način korištenja tehnologija rast će još i više, a to najbolje ilustrira podatak da se broj korisnika raznih socijalnih mreža stalno povećava. Za današnju mladež tehnologija više nije nešto što je zgodno imati, već je postala dio svakodnevnog života. Statistika pokazuje da mladež u dobnoj skupini između 12 i 17 godina u SAD-u potroši 17 posto online vremena više od odraslih te 155 posto više vremena na razmjenu poruka. Starenjem ove dobne skupine ostat će i dalje njihova potreba za neprekidnim kontaktom. Multitasking, elektronska pošta, servisi za razmjenu poruka i mreže s tisućama korisnika postat će standard, čak i kada se današnja mladež smiri, zasnuje vlastite obitelji i započne s karijerom.
Zašto su socijalne mreže važne
Socijalne mreže počele su mijenjati način na koji posluju kompanije. Njihovim korištenjem vijesti se brzo šire i sve se o svakome zna, pa kompanije moraju zadovoljiti još više standarde za kvalitetom svojih proizvoda i usluga da bi zadržale lojalnost kupaca. Korisnici koji koriste socijalne mreže manje su lojalni određenom brendu baš zbog dobre informiranosti iz neinstitucionalnih izvora. Internet je jedini medij u koji zajednice imaju povjerenje. Potrošači pokazuju da su sve neovisniji o kompanijama specijaliziranim u pružanju određenih usluga, pa tako na internetu sami kupuju avionske karte, turističke aranžmane, objavljuju vijesti, dijele zdravstvene savjete ili pak kreiraju vlastite proizvode putem korištenja tehnologija grupiranih unutar socijalnih mreža.
Kompanije koje su prepoznale važnost socijalnih mreža počele su stvarati nove proizvode koji koriste sinergiju funkcionalnosti i kreativnosti, pa tako pružaju osjećaj doživljavanja proizvoda kroz novu dimenziju. Tako su, naprimjer, Apple i Volkswagen najavili proizvodnju zajedničkog automobila koji će se zvati iCAR, Prada se udružila s proizvođačem mobilnih telefona, a prijenosna računala dizajnirana su u Ferrariju. Navedeni primjeri pokazuju da proizvodi koji su prije bili jednodimenzionalni više ne prolaze na tržištu jer potrošači traže još ono nešto više što će izdvojiti proizvod iz mase.
Korisnici mreže kreiraju proizvode
Kontinuiranim razvojem tehnologija mnoge kompanije u tržišnim ekonomijama 21. stoljeća imat će sve više mogućnosti stvarati proizvode koji će pružiti poseban doživljaj njihovim korisnicima. Razlike između različitih industrija polagano će nestajati kroz partnerstvo donedavno nespojivih kompanija, a sve radi stvaranja snažnijih veza između proizvođača i potrošača. Apple je kompanija koja je dosad najbolje iskoristila socijalne mreže spojivši hardver, softver i internet, odnosno iPod i online dućan iTunes, i zaradio 400 milijuna dolara tijekom dviju godina postojanja. Tu je i Phillips elektronika i proizvođač gotove hrane Sara Lee koji su zajednički kreirali aparat za kavu Senseo i prodali ga u 10 milijuna primjeraka zahvaljujući socijalnim mrežama. Daljnjim padom cijena omogućit će se razvoj socijalnih mreža u mnogoljudnim tržištima poput Brazila, Kine, Egipta, Nigerije i Tajlanda. Padom cijena tehnologije će postati pristupačne većinskom dijelu populacije, a ne samo bogatima ili obrazovanima, kao što je to do donedavno bio slučaj, što bi moglo rezultirati promjenama u društvu.
Opasnosti za kompanije
Socijalne mreže nisu proizvoljna umotvorina, a nisu ni nešto što će nas zaobići. Takav novi način poslovanja utjecat će na gotovo svako radno mjesto u gotovo svakoj kompaniji diljem svijeta. Socijalne mreže treba shvatiti kao neprekidni proces učenja koristeći najbolju praksu kompanija koje su bile pioniri u tom načinu poslovanja.
Koristi koje kompanije mogu imati od socijalnih mreža već su danas očite, samo ako znaju iskoristiti njihove prednosti, ali kao i većina stvari one nose i određene rizike.
Nedavno provedeno istraživanje pokazalo je da 66 posto organizacija strahuje da im zaposlenici raspolažu s previše informacija zahvaljujući mreži. Također, brine ih objavljivanja tekstova, fotografija i videosnimaka koji štete ugledu kompanije. Jer, koliko god razmjena informacija među korisnicima može pomoći da se dobar glas o nekom proizvodu proširi 'brzinom munje', toliko brzo se šiti i loš glas, a na vidjelo mogu izaći i neugodne pojedinostii o odnosu prema zaposlenima, klijentima ili partnerima. Tako se socijalne mreže pokazuju i kao efikasan 'kontrolor' ponašanja kompanija, koje sada moraju više paziti na način poslovanja, jer na mreži se sve saznaje odmah.
|
Neke poznate socijalne mreže |
| • Socijalne mreže za održavanje osobnih kontakata su Facebook, LinkedIn, MySpace • RSS mreže kroz koje korisnici mogu sakupljati i čitati sadržaj su BlogLines, FeedBurner, NetVibes • Blogovi koji predstavljaju kolekciju dnevnika i foto albuma su Blog.hr, Blogger • Portali s recenzijama o proizvodima su CNET, GameRankings • Razmjena audio i video datoteka odvija se kroz eDonkey, BitTorrent • Shopping stranice s usporedbom cijena proizvoda su Froogle, BizRate • Podcast audio i video stvoren od korisnika su Juice, ODEO • Tagging koji koristi metadata za lakše pretraživanje web stranica su del.icio.us, digg, Flickr. |
|
Opasnosti krađe identiteta putem socijalnih mreža |
| Nedavno istraživanje Sophosa upozorenje je za kompanije čiji su zaposlenici korisnici socijalnih mreža, kao što su Facebook ili Myspace, na opasnosti koje se kriju u dobivanju pristupa njihovim online profilima. Facebook je internetski fenomen čijoj se mreži svaki dan priključuje 100.000 korisnika, no istraživanje je dokazalo da oni ne postupaju oprezno sa svojim privatnim podacima koji mogu predstavljati sigurnosni rizik za njih i za organizaciju za koju rade. Tako je čak 41 posto korisnika Facebooka spremno odati osobne podatke potpunom strancu kao što je njihova e-mail adresa, datum rođenja, detalje o obrazovanju ili radnom mjestu, adresu, broj telefona... Ti podaci omogućuju napadaču da izradi e-mail za phishing ili malware ciljajući individualne ili poslovne korisnike, olakšavaju mu pogađanje korisničkih lozinki, omogućuju praćenje korisnika i krađu identiteta... |