Šonje: Bit će dobro ako rast bude iznad 4 posto

U 2008. godini nema prostora za brži rast hrvatskog gospodarstva jer se očekuje usporavanje rasta na najvažnijim izvoznim tržištima, a zaprijetila je i inflacija, kaže ekonomski analitičar Velimir Šonje

Lani je Hrvatska zabilježila ubrzanje rasta gospodarstva i investicija, a zahvaljujući tome osjetno je pala i stopa nezaposlenosti. "Međutim, istodobno su došla i dva upozorenja koja podsjećaju da se stvari u gospodarstvu događaju u ciklusima i da neugodne stvari znaju iznenaditi. To su buđenje inflacije i rast kamatnih stopa", kaže Šonje. Dodaje kako je inflacija najveća kratkoročna prijetnja gospodarskom rastu.

"Ako se popusti pritiscima nerestrukturiranih i subvencioniranih sektora te javnih monopola, pa se realiziraju sva povećanja cijena koja su najavljena, to bi moglo znatno usporiti gospodarski rast", kaže Šonje. Zbog toga bi se mogao usporiti i tempo kreditne ekspanzije, a prisutna je, kaže, i neizvjesnost u pogledu fiskalne politike vlade.

"Bit će dobro ako se u takvim uvjetima realni rast zadrži iznad 4 posto godišnje", kaže direktor tvrtke Arhivanalitika i novi predsjednik Uprave ICF Investa. Premda su krediti stanovništvu premašili 110 milijardi kuna, Šonje ne očekuje nikakvu "dužničku krizu" i smatra da građani nisu u zoni prezaduženosti. Upozorava, međutim, da više ne vrijedi poklič "zadužujte se".

"Zeleno svjetlo za zaduživanje više ne svijetli tako jako. Ono trepće i prelazi u žuto: znači, potreban je razuman oprez. U kućne budžete treba trezveno ukalkulirati moguće rizike vezane uz otplate kredita zbog rasta kamata. Tu je i dio kućnoga proračuna kojega bi mogle 'pojesti' veće cijene komunalnih usluga i energije. Tek kad se imaju na umu takve mogućnosti i činjenica da plaće vjerojatno neće rasti brže nego do sada, ljudi mogu razumno odlučivati o zaduživanju", kaže Šonje.

Smatra i da je zaduženost države pod kontrolom jer se, kaže, omjer vanjskoga duga i BDP-a smanjuje i sada je ispod 50 posto. Upozorava, međutim, da to ne znači da je i fiskalna politika pod kontrolom. Dio relativnog smanjenja državne zaduženosti posljedica je, kaže, kratkotrajnoga razdoblja iznimno visokoga gospodarskoga rasta, zbog čega se proračun punio iznad svih očekivanja.

"No, takva razdoblja ne traju dugo, pa kreatori politike trebaju imati na umu da jašu val čija snaga jenjava. Prema tome, unatoč tome što je omjer zaduženosti same države, odnosno vlade pod kontrolom, fiskalna bi politika morala biti puno restriktivnija. To je najdjelotvornija mjera opreza u trenutnim uvjetima", zaključuje Velimir Šonje za Hinin Financijski servis.