Šonje: Hrvatska ne osjeća izravne posljedice svjetske financijske krize

Međunarodne bankarske grupacije čije banke-kćeri zauzimaju vodeća mjesta na hrvatskom tržištu dolaze iz europskih zemalja čije su banke najbolje kapitalizirane i kao takve se čine najotpornijima na financijske krize, rekao je danas direktor konzultantske tvrtke Arhivanalitika Velimir Šonje.

Najavljujući 12. analizu koju za Hrvatsku udrugu banaka (HUB) izrađuje Arhivanalitika, i to na temu "Subprime kriza i dvojbe financijske regulacije - gdje je granica između globalnih i lokalnih učinaka", koja će biti objavljena početkom kolovoza, Šonje je kazao i kako do Hrvatske nisu stigle izravne posljedice ovogodišnje financijske krize.

Kriza koja je prije godinu dana započela u SAD-u zbog teže naplativih tzv. subprime hipotekarnih kredita uskoro se proširila na sve hipotekarne, a kasnije i ostale vrste kredite, da bi se putem sekuritiziranog duga banaka 'prelila' na razvijena tržišta kapitala. No, ističe Šonje, posljedice te krize još uvijek nisu u punoj mjeri pogodile tržišta u razvoju, pa tako niti hrvatsko.

Kao jedan od razloga naveo je činjenica da su europske banke dobro kapitalizirane, a što se u uvjetima krize uzima kao pokazatelj stupnja njihove otpornosti na krize.Analiza, kojom su obuhvaćeni podaci za 53 europske banke, pokazuje da je stupanj kapitalizacije najviši u bankama iz Italije, Grčke i Austrije.

Na hrvatskom tržištu pak vodeće pozicije zauzimaju upravo bankarske grupacije 'porijeklom' iz Italije i Austrije (UniCredit, Intessa, Hypo i Raiffeisen) i stoga izravnih utjecaja ove krize, kaže Šonje, u Hrvatskoj nema.No, dodao je, neizravni se već osjećaju, primjerice kroz posljedice usporavanja gospodarske aktivnosti u EU - hrvatskom glavnom vanjskotrgovinskom partneru, ali i uzlazni trend kretanja kamatnih stopa, iako ne treba očekivati i neki značajniji skok kamata.

Direktor HUB-a Zoran Bohaček predstavio je pak osnovne pokazatelje iz polugodišnje publikacije "HUB Izgledi", u kojoj glavni ekonomisti pet većih hrvatskih banaka (Erste, Hypo, PBZ, RBA i ZABA) procjenjuju da će ove godine stopa rasta BDP-a usporiti na 4,2 posto, uz rast godišnje stope inflacije na 6,3 posto.  (H)