Šonje: Ne mogu samo monetarne mjere smanjiti stopu inflacije

Ako Vlada ne poduzme ništa zbog inflacije, pa će situaciju opet morati spašavati Središnja banka, najavljenim smanjenjem likvidnosti na tržištu gospodarski rast bit će i znatno niži od prognoziranoga. Naravno, manja likvidnost značit će i veću potražnju za kunama, što može pojačati aprecijacijske pritiske

- Smanjenje likvidnosti utjecalo bi i na tržište kapitala daljnjim rastom kamatnih stopa, što implicira daljnji pad cijena obveznica, pogoršano vrednovanje domaćih dionica i mogući hod prema recesiji, odnosno daljnji pesimizam na tržištu kapitala - kaže predsjednik Uprave mirovinskog fonda PBZ CO-a Dubravko Štimac.  No nada se da jedini instrument borbe neće ostati politika visokih kamatnih stopa, nego da će se u borbu protiv inflacije uključiti i druge nadležne institucije.

- Zauzdavanje državne potrošnje radi smanjenja fiskalnog defcita i otvaranje prostora za smanjenje poreznih stopa u dugom roku, zatim stručno i operativno snaženje neovisne Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, koja bi s dominantno formalnog nadzora koncentracija fokus svojega rada usmjerila na ona tržišta na kojima promjena cijena upozorava na nedostatak konkurencije, te kontrola monopola pružatelja lokalnih javnih usluga i uvođenje konkurencije u taj segment gdje god je to moguće, što, pak, uključuje i početak privatizacije onoga dijela tih aktivnosti u kojima konkurencija može donijeti bolju kombinaciju cijene i kvalitete usluge od sadašnjih proizvođača, zadaci su koji bi se morali ispuniti zajedničkim djelovanjem monetarne i fiskalne politike - kaže direktor tvrtke Arhivanalitike Velimir Šonje i tvrdi da je guverner u pravu kada kaže da ne mogu samo monetarne mjere smanjiti stopu inflacije.

- Višegodišnje odgađanje odlučnijih mjera u ta tri segmenta dovelo je HNB u poziciju da mora pooštriti monetarnu politiku radi zauzdavanja inflacije iako je učinak takve politike na cijene u kratkom roku potpuno neizvjestan, a stanje na financijskom tržištu takvo da upozorava na potrebu za monetarnom politikom s drukčijim predznakom - kaže Šonje i nastavlja.

- Konkretno, neaktivnost HNB-a na zadnje dvije repo-aukcije zasigurno neće imati nikakav učinak na inflaciju, ali je učinak takva poteza na tržište novca i financijsku nervozu vrlo vidljiv. Tako postaje jasno da su problem inflacije i problemi na financijskim tržištima usko povezani. Taj problem nije rješiv bez Vladina doprinosa. Fiskalna se politika iz područja 'čiste politike' mora vratiti svojoj primarnoj funkciji 'ekonomske politike' i pomoći u održavanju makroekonomske ravnoteže. Tako će odriješiti ruke monetarnoj politici koja će tada moći fleksibilnije reagirati na stanje na financijskom tržištu, posebno na tržištu novca, zaključuje Šonje.   (Lidija Kiseljak)