Šonje: Prema referentnim pokazateljima Hrvatska nije prezadužena

Predstavljanje sedmog broja HUB-a donosi analizu pod naslovom:Vanjski dug - gdje prestaje oprez počinje strah, proteklo je u dosta živoj raspravi poznatih ekonomskih stručnjaka. Zaključak diskusije može se svesti na jedno - treba paziti kako koristimo sredstva za koja se zadužujemo

U prostorijama Novinarskog doma danas je predstavljeno sedmo izdanje HUB-ovih analiza koje se bave vanjskim dugom i njegovim učincima. Velimir Šonje, autor studije, skrenuo je pažnju na mjere i zakonska rješenja koja država, prema njegovu mišljenju, donosi bez ikakve ozbiljnije rasprave. Autor studije naglasio je važnost širokog dijaloga kako bi se znalo zašto se donose pojedine makroekonomske mjere. Šonje je ponovno pozvao na raspravu o vanjskom dugu, kako razborit oprez u vezi s tim pitanjem ne bi prešao granicu bezrazložnog straha. Šonje dokazuje da su najrazvijenije zemlje i najzaduženije, a kao faktore koji utječu na povećanje zaduženosti država navodi stupanj razvoja, veličinu zemlje (što je zemlja manja,veća je zaduženost) te članstvo u Europskoj monetarnoj uniji).

- U Europi je na djelu financijska integracija koja bitno utječe na parametre zaduženosti. Ključno je razlikovati strukturne indikatore od financijske ranjivosti države - tvrdi Šonje.Naglasio je i činjenicu da se udjel banaka u vanjskom dugu smanjio (2006. iznosio je 35 posto, 2007. 26 posto) te da je Hrvatska prema kriterijima udjela vanjskoga duga u BDP-, no uzme li se u obzir izvozni nazivnik, može se govoriti i o natprosječnoj zaduženosti. Problem je, prema studiji HUB-a, određeno prelijevanje zaduživanja banaka ka direktnom zaduživanju tvrtki u inozemstvu te kvalitetnoj alokaciji posuđenog kapitala ka investicijama koje generiraju nove vrijednosti, kao i opasnost od smanjenja stopa rasta, ako se globalne financijske krize počnu ozbiljnije odražavati na Hrvatsku.

S obzirom na iskustva zemalja EU, Šonje je zaključio da nema razvoja i gospodarskog rasta bez povećanog zaduživanja (kao primjer je naveo baltičke države), no istodobno treba paziti na opasnosti da se državnom politikom taj dug kvalitetno ne iskoristi.Guste Santini, jedan od nazočnih gostiju (skup je ugostio veliki broj poznatih hrvatskih ekonomista), u diskusiji je naglasio da, prema njegovu mišljenju, pitanje vanjskoga duga i uloga poslovnih banaka u tome smatra besmislicom.
- To je samo derivacija ekonomske politike države. Prema mome mišljenju, nema standardnih recepata za predviđanje mogućih kriza - rekao je Santini.Mladen Vedriš istaknuo je opasnost od prihoda iz turizma, na kojima većinom počiva struktura BDP-a te bojazan da bi se zbog određene krize taj prihod mogao smanjiti, dok Branimir Lokin smatra da je vanjski dug zrcalo pomaka u našoj realnoj ekonomiji.   (Amir Kulenović)