Spevec: Loše je što padaju horizontalne potpore jer one jačaju gospodarstvo

Kako se bliži datum ulaska u EU državne potpore pokazuju sve jači trend pada. Tako su u 2009. iznosile 8,7 milijardi kuna što je 9 posto manje nego godinu prije i čak 23 posto manje nego 2007. godine, pokazuje izvješće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

Slika je još bolja kada se iz podataka isključe potpore poljoprivredi, ribarstvu i prometu (uglavnom HŽ-u) za koje Agencija nije niti nadležna. U tom bi slučaju ukupne potpore u 2009. iznosile samo 3,7 milijardi kuna ili 1,1 posto udjela u BDP-u. Za usporedbu, u EU su sada na razini od 0,69 posto BDP-a. Iako je dobro što potpore pokazuju silazni trend prva dama Agencije Olgica Spevec upozorava kako nije dobra njihova struktura. Naime, čak 42 posto svih potpora odlazi poljoprivredi i ribarstvu dok one horizontalne stagniraju, a upravo su to potpore koje najmanje utječu na tržišno natjecanje, jer među ostalim potiču ulaganja u istraživanje i razvoj, posredno i rast konkurentnosti. U EU te potpore čine čak 80 posto ukupnih dok ih je kod nas samo 24 posto.

Analiza horizontalnih potpora pokazuje da su rasle samo one za zaštitu okoliša i uštedu energije te državni programi pomoći u financijskoj krizi (tri HBOR-ova programa te po jedan Ministarstva gospodarstva i Fonda za zaštitu okoliša) s iznosom od 93, 6 milijuna kuna: - Velik broj korisnika tako malih potpora ne može pomoći konkurentnosti naših poduzeća, može im samo pomoći da prebrode tekuće probleme. Jedino horizontalne potpore jačaju gospodarstvo i zato moramo promijeniti trend prema kojemu najviše potpora dobivaju sektori - poručuje Spevec.

Podaci pokazuju da je najviše potpora odobreno sektoru prometa, ukupno 1,3 milijarde kuna od čega je 709,5 milijuna progutao HŽ. Spevec napominje  da se i potpore tom gubitašu polako smanjuju, jer su još 2008. iznosile 857 milijuna (iako raste udjel u ukupnim sektorskim potporama, s 30 na lanjskih 34 posto). Drugi je najveći gutač potpora brodogradnja kojoj je lani trasferirano 1,2 milijarde kuna. Te potpore padaju i prema apsolutnom iznosu i prema udjelu u sektorskima, no Spevec pojašnjava da tu nisu uračunata sva jamstva, jer se ona prema metodologiji računaju u godini kada su izdana. Tako primjerice u 2009. nisu uračunata sva aktivirana jamstva koja su iznosila 2,188 milijardi kuna.

Iako nema podataka za 2010. godinu (Agencija skuplja podatke o stvarno iskorištenim potporama) Spevec pojašnjava da je za brodogradnju ove godine odobreno potpora samo za restrukturiranje dok se jamstva ne računaju u cjelosti kao potpora, jer se ona povlače u trenutku isporuke broda, no kako nije bilo novih narudžbi (dok se ne prihvati plan restrukturiranja Europska komisija ne dopušta nove narudžbe) i potpore su manje. 
Treći je najveći potrošač potpora HRT (pretplata se računa kao potpora) s time da taj udjel, za razliku od brogodradnje i prometa, raste - lani im je odobreno 1,1 milijardi kuna, a udjel u sektorskima s 14,9 posto u 2007. lani je porastao na gotovo 30 posto. Koliko nas potpore zapravo stoje pokazuju još neki zanimljivi podaci - prošlogodišnje potpore po svakom zaposlenom Hrvatu iznose 5.800 kuna, odnosno dvije tisuće ako se računa svaki stanovnik države. Koliko god to zvuči mnogo, dovoljno je reći da je to još 2007. bilo znatno više, 7.500 kuna, odnosno 2.600 kuna  (G. G.)