Splasnula euforija oko kineske tečajne politike

Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica blago pale, nakon početnog snažnog rasta, jer je splasnuo entuzijazam ulagača, potaknut najavom uvođenja fleksibilnije tečajne politike u Kini i postupnog jačanja juana prema dolaru.

Dow Jones indeks oslabio je 8 bodova, ili 0,08 posto, na 10.442 boda, dok je S&P 500 pao 0,38 posto, na 1.113 bodova, a Nasdaq indeks 0,90 posto, na 2.289 bodova.Jučerašnje trgovanje počelo je u optimističnom raspoloženju, kao i na drugim svjetskim burzama, jer je ulagače ohrabrila najava kineske središnje banke o postupnom labavljenju tečajne politike.

Mnogi kineski trgovinski partneri žale se da tamošnje vlasti drže tečaj juana podcijenjenim kako bi potaknule izvoz, dok istodobno slaba valuta čini uvozne proizvode skupljima za potrošače u Kini. Jačanje juana izazvalo bi, pak, povećanje uvoza Kine, a smanjenje konkurentnosti njezinih proizvoda na svjetskom tržištu.

Zahvaljujući tome, na početku jučerašnjeg trgovanja Dow Jones indeks skočio je 140 bodova, dok se S&P 500 probio i do psihološki važne razine od 1.130 bodova. No, postupno je entuzijazam ulagača splasnuo, jer se postavlja pitanje kada će i za koliko kineske vlasti dopustiti oscilacije tečaja juana.

"Objava kineske središnje banke dočekana je optimistično, no euforija je splasnula jer nedostaju detalji o tim nakanama. Tim više što je većina odluka Kine dugoročna", kaže John Brady, potpredsjednik u tvrtki MF Global. Ipak, moguće jačanje potražnje iz Kine, uslijed jačanja juana, potaknulo je rast cijena sirovina. Terminska cijena nafte porasla je za 60-ak centa, na 77,82 dolara po barelu.

Cijena zlata dosegnula je, pak, novu rekordnu razinu od 1.266 dolara po unci, no kasnije je pala za 17 dolara. To je pozitivno utjecalo na rudarski sektor, pa je cijena aluminijskog proizvođača Alcoe skočila 5,5 posto, dok je dionica Freeport-McMoRan Copper & Golda poskupila 3,3 posto. No, kako bi jačanje juana potaknulo rast cijena kineskih proizvoda, pod pritiskom su se našli trgovački lanci. Cijena dionice Wal-Marta pala je 1 posto, dok je S&P indeks trgovačkog sektora potonuo 1,7 posto.

"Čini se da je sve što je u trgovačkim lancima jeftino proizvedeno u Kini", kaže Brian Gendreu, strateg u tvrtki Financial Network Investment Corporation. Oštro su jučer pale i cijene dionica tehnoloških kompanija. Dionica Amazon.coma pojeftinila je 2,6 posto, nakon što je kompanija snizila cijenu svojih Kindle e-readera s 259 na 189 dolara. Cijena dionice Googlea pala je za 2,3, a Microsofta za 1,9 posto.

I jučer je, kao i prošloga tjedna, obujam trgovanja bio mršav. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je zamijenilo 7,98 milijardi dionica, dok je lani dnevni prosjek iznosio 9,65 milijardi. Pritom je odnos između dionica koje su izgubile i onih koje su dobile na vrijednosti iznosio 18 naprema 13. Na europskim su burzama, pak, cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,92 posto, na 5.299 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 1,22 posto, na 6.292 boda, a pariški CAC 1,33 posto, na 3.736 bodova.(H)