Srbija bolja investicijska prilika od Hrvatske?

Ni Hrvatska ni Srbija, nažalost, nisu zemlje koje obiluju kapitalom i tehnologijom pa se moraju trsiti da ih privuku izvana i tako potaknu rast gospodarstva. Srbija u toj utakmici, čini se, trči brže. Razlog je vrlo jednostavan, a zove se prijeka nužda.

U NOVOM BROJU POSLOVNOG TJEDNIKA LIDER OTIĐITE KORAK DALJE I DOZNAJTE PUNO VIŠE O AKTUALNIM GOSPODARSKIM PROBLEMIMA

Osobni bankrot neće spašavati dužnike, ali neće pomoći ni vjerovnicima. Najviše će profitirati povjerenici. Zato odvjetnici koji nemaju posla već trljaju ruke. Negativna selekcija mogla bi dovesti u pitanje i institut osobnog bankrota, po uzoru na stečajni cirkus. Više nam otkrivaju Ivica Grčar i Antonija Knežević.

Iz domaće perspektive Srbija je prva i(li) posljednja prilika za izvoz - za one koji vježbaju osvajanje zahtjevnijih tržišta i za one koji na tim tržištima nisu uspjeli. Možda na istočnoj granici nije ‘obećana zemlja’, ali tamošnja vlast privlači ulagače mnogim olakšicama. Kritičari će reći - po svaku cijenu. Na valu svojega gospodarskog oporavka Srbija je trenutačno bolja investicijska prilika od Hrvatske. I za hrvatske ulagače.Na Wall Streetu ne kažu bez razloga: gledajte u što Carlos Slim i Warren Buffet ulažu novac. Njihov je novac lukav i pametan. Buffet još nije, ali najbogatiji Meksikanac bacio je oko na našega istočnog susjeda. Točnije, Telekom Srbije.Dok nekima ni ta simbolika nije dovoljna i čekaju mig najuspješnijeg investitora na svijetu, drugi su već odavno nanjušili potencijal srpskog tržišta. A onih s dobrim njuhom u posljednje vrijeme sve je više. O Srbiji kao obećanom tržištu i otimaču investicija u temi tjedna piše Matilda Bačelić.

HEP je na gubitku zato što mostarskom Aluminiju struju prodaje ispod cijene, pa onda i šibenski TLM proizvodi gubitke. Izradu strategije očito treba prepustiti sposobnijoj vlasti. Više nam otkriva Gordana Gelenčer u priči 'Za Vladu je jedino aluminij hrvatska strateška sirovina'.

Procijenjeno je da se u zemlju na godinu uveze više od pet tisuća kutija bumbara za oprašivanje, a domaći proizvođači namiruju potrebe samo petine tržišta. Kolonija bumbara stajala je oko 200 eura dok nije bilo domaćeg uzgoja, a danas se za nju izdvaja između 70 i stotinu eura. Zanimljiva priča o biznisu s bumbarima ispričao je Rino Ratković u tekstu 'Domaći uzgajivači spustili cijene uvoznih kukaca'

Tatjana Brebrić i Jasmina Trstenjak otrkivaju nam zašto su inženjeri uspješniji ( i traženiji) u biznisu od ekonomista. Većina ekonomista opasno bi se narogušila na usporedbu koju je vrlo uspješan domaći menadžer, inženjer po struci, upotrijebio da opiše što misli o ekonomskom obrazovanju i ekonomistima. Zbog moguće ljutnje njegovih suradnika u domaćim poslovnim krugovima zaštitit ćemo njegov identitet. Kakva je to onda usporedba? Sarkastični bi rekli - točna. U novom Lideru saznajte o čemu se radi.

Iako je cilj kulture uslužnosti zadovoljan kupac, oni od kojih sve kreće upravo su djelatnici. Način na koji se šefovi odnose prema njima odrazit će se na njihov odnos prema klijentima i kupcima. A samo pet posto poboljšanja u kvaliteti usluge može povećati profit više od 25 posto. O customer serviceu više u Poslovnim znanjima.

Mogućnost što ranije predaje porezne prijave važna je poduzetnicima koji žele da im se smanji iznos mjesečnog predujma poreza na dobit. Naime, dosad su plaćali mjesečni predujam poreza određen prema prijavi poreza prijašnje godine, i to do roka prijave, bez obzira na to što su im se smanjile poslovne aktivnosti. No, prijava poreza na dobit više ne mora čekati kraj travnja. Više u rubrici Savjetnik iz pera mr. sc. Marije Zuber.

Tko god preuzme vlast u Egiptu, a zasad uopće nije sigurno tko stoji iza revolucije jasmina, suočit će se s uništenom ekonomijom, golemim razlikama između bogatih i 40 posto siromašnih te korupcijom. Tjedni rasula na ulicama većih gradova tomu će još samo dodati koji negativni postotak, jer gospodarstvo stoji, nafta poskupljuje, turisti se neće brzo vratiti. Više o posljedicama egipatske revolucije u rubrici Svijet.

Priča o Harveyju Weinsteinu, zločestom, nemogućem holivudskom producentu i njegovome mlađem bratu mirnom Bobu mogla bi poslužiti kao osnova za scenarij dobrog filma, kakvi su i izlazili iz njihova Miramaxa. Producirali su neke od legendarnih filmova, od ‘Plačljive igre’, ‘Engleskog pacijenta’ do ‘Pulp Fictiona’ i drugih. Potom su Miramax prodali, osnovali drugu kompaniju, pali u goleme dugove... i sada se vraćaju. Opširnije u feljtonu. (G. J.)

Novi Lider čitateljima daruje dva posebna priloga 'Graditeljstvo, nekretnine i interijeri' i 'Proizvodi i usluge za male poduzetnike'