Srbija u 10 godina udvostručila dugove

Srbija je u nepunih deset godina udvostručila dugove pa je ukupan vanjski dug dosegnuo gotovo 23 milijarde eura, ali se, unatoč opasnu približavanju skupini visokozaduženih država, a to je po kriteriju Svjetske banke 80 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), i ne razmišlja o usporavanju zaduživanja, piše u ponedjeljak beogradski dnevnik "Blic".

Površna računica pokazuje da se Srbija od 2000. do danas u prosjeku zaduživala za milijardu eura na godinu i tako s 11,65 milijarda eura vanjskog duga, koji tvori javni i privatni sektor, došla do 22,93 milijarde, navodi taj list.Posljednji raspoloživi podatci srbijanske Narodne banke (NBS) pokazuju da je ukupan vanjski dug javnog sektora potkraj veljače 2010. iznosio 7,5 milijarda eura, a od toga državni dug 6,9 milijarda, a dug s državnim jamstvima 603,5 milijuna eura.U usporedbi s javnim sektorom, dug privatnog je gotovo dvostruko veći - 13,1 milijardu eura. Od toga uvjerljivo najviše duguju poduzeća - 10,3 milijarde, a banke 2,7 milijarda eura, piše "Blic".

Guverner NBS-a u odlasku Radovan Jelašić upozorio je kako više zabrinjava ubrzano zaduživanje od visine duga premaBDP-u, objasnivši da novo zaduživanje ima smisla ako služi za ulaganje. "Prošle godine ulaganja su bila mnogo manja od vrijednosti novog zaduživanja i upravo je i zbog toga postignut dogovor s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) da se smanji tekuća potrošnja i otvori nov prostor za ulaganja, jer ona trebaju povući razvoj Srbije", naveo je Jelašić. Tijekom 2009. i u prva dva mjeseca 2010. Srbija je povećala vanjski dug za 1,1 milijardu eura, odnosno upravo onoliko koliko se i zadužila u MMF-u, a dobar znak je, kako se ističe, i što je umjesto 360 milijuna eura, kolika je treća tranša MMF-a, Srbija nedavno povukla polovicu od 180 milijuna.

Po riječima ravnatelja Sektora NBS za ekonomske analize i istraživanja Branka Hinića, javni vanjski dug je u međuvremenu bio na istoj razini od 6,4 milijarde eura, dok je zaduženost gospodarstva smanjena, a banaka povećana za po 900 milijuna eura. "Dakle, vanjski se dug povećao za nešto više od pet posto, ali je njegov udjel u BDP-u povećan za 10 postotnih poena i potkraj veljače je iznosio oko 75 posto BDP-a. Uzrok je pad gospodarske aktivnosti, ali i slabljenje dinara. Time se Srbija približava granici visokozaduženih zemalja po kriteriju Svjetske banke, što iznosi 80 posto BDP-a", objasnio je Hinić. (H)