Srce proslavilo 40 godina postojanja
Na današnji dan prije četrdeset godina rektor Ivan Supek potpisao je odluku o osnivanju Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu.Tim povodom u petak je u prostorijama Srca održana središnja svečanost obilježavanja četrdesete obljetnice uspješnog djelovanja ove institucije.
Svečanoj proslavi četrdesetog rođendana Srca prisustvovali su predsjednik Ivo Josipović, ministar znanosti Radovan Fuchs, rektor Zagrebačkog sveučilišta Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin i mnogi drugi. Program završne svečanosti započeo je pozdravnim govorom ravnatelja Srca Zorana Bekića. Istaknuvši mnoge uspjehe Srca u proteklih 40 godina upozorio je da danas za razliku od dana kada je Srce osnovano ne postoji strateški pristup razvoju moderne infrastrukture te je ovim putem pozvao na primjenu takvog pristupa.
Srce je osnovano s namjerom da bude glavna pokretačka snaga kompjuterizacije zemlje, da tehnički i organizacijski bude otvoreno svim potencijalnim korisnicima te da bude okosnica buduće mreže računala i povezan s Europskom mrežom računala. – Kompjuterizacija Hrvatske potpuno je izvršena i provedena, a time je ispunjena glavna svrha Srca – smatra ministar Fuchs što svjedoči o velikom doprinosu Srca kako bi se taj cilj postigao. Povijest Srca obilježena je brojnim zvjezdanim trenutcima u razvoju informatike, kao i hrvatske akademske i istraživačke zajednice u razvoju i primjeni najnovijih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Prvi takav trenutak bio je puštanje u rad Univaca 11-10, jednog od najvećih računalnih sustava u ovom dijelu Europe 1974. godine.
Središnji dio programa bio je dodjela priznanja pojedincima koji formalno nikada nisu radili u Srcu, ali su predstavljajući zajednicu, osnivače i financijere Srca značajno utjecali i doprinijeli ugledu, napretku, razvoju i rezultatima institucije. Priznanja su dobili Uroš Peruško, Slavko Krajcar, Helena Jasna Mencer, Mario Žagar, Slobodan Ribarić, Robert Manger, Nikola Bogunović, Branko Jeren, Predrag Pale, Hrvoje Kraljević, Diana Šimić, Leo Budin te Aleksa Bjeliš.
Nakon toga je uslijedila izgradnja sustava znanstvenih informacija Hrvatske (SIZIF) i informacijskih sustava za velika sportska natjecanja, projekti Srca vezani uz računalno-komunikacijske mreže koji su kulminirali prvom internetskom vezom Hrvatske sa svijetom, registracija hrvatske nacionalne internetske domene i izgradnjom hrvatske akademske i istraživačke mreže CARnet koja je postala temeljna i izuzetno bitna djelatnost Srca. Srce je nastavilo uspješno graditi i održavati važne nacionalne e-infrastrukture kao što su Hrvatska nacionalna grid infrastruktura CRO NGI i računalni sustavi visoke učinkovitosti (klaster Isabella), Autentikacijska i autorizacijska infrastruktura sustava visokog obrazovanja i znanosti AAI@EduHr, infrastruktura studenstskih domova StuDOM, nacionalno središte za razmjenu internetskog prometa CIX, informacijski sustav visokih učilišta ISVU te Informacijski sustav studentske prehrane ISSP.
Međutim, moderni razvoj ne čeka nikoga te je uloga Srca u razvoju novih tehnologija i moderne infrastrukture i dalje vrlo važna. Potrebe akademske i istraživačke zajednice i nužnost daljnjeg povezivanja hrvatskih e-infrastruktura sa europskim i globalnim postavljaju pred Srce nove zadaće i projekte. – Sada su očekivanja još veća od glavnog informatičkog pokretača u Hrvatskoj. Moramo još mnogo raditi na razvoju informacijskih sustava – ističe Bjeliš. Danas Srce započinje sustavnu gradnju moderne podatkovne infrastrukture kao važne komponente istraživačke infrastrukture te infrastrukturu potrebnu za potporu modernom obrazovnom procesu koji se oslanja na tehnologije e-učenja. Ovom popisu važnih rezultata potrebno je dodati i postignuća Srca vezana uz širenje informatičke pismenosti, obrazovanje, savjetovanje i pomoć pri uporabi informacijskih tehnologija mnogobrojnim generacijama hrvatskih studenata, profesora, znanstvenika i istraživača. (Zlatko Salahović)