Središnje banke agresivno režu kamate

Rekordno smanjenje kamata u Švedskoj potaknulo je očekivanja da će i britanska te Europska središnja banka danas poduzeti agresivne poteze, što je izazvalo snažan rast cijena dionica na globalnim burzama.

Švedska središnja banka Riksbank iznenadila je danas tržišta smanjivanjem ključne kamatne stope za rekordnih 1,75 postotnih bodova, na 2,0 posto. Očekuje se da će Europska središnja banka (ECB) i Bank of England kasnije tijekom dana oštro srezati kamate, moguće i za cijeli postotni bod."Hoće li i ECB postati žrtva nove mode? Otkrili smo novi trend kod središnjih banaka - rezove kamata za cijeli postotni bod. Ti su rezovi strašno duboki i neočekivani. Nakon vijesti iz Švedske, očekujemo od ECB-a smanjenje kamata za cijeli postotni bod", pišu analitičari tvrtke Oddo Securities u bilješci klijentima.

Nakon poteza Riksbank, švedska kruna znatno je pojeftinila na valutnim tržištima. Naime, ulagači su očekivali da će Riksbank radi ublažavanja recesije sniziti kamate za 1 postotni bod. Trenutno euro stoji 10,5290 kruna, dok se njime uoči odluke o kamatama trgovalo po 10,4410 kruna.U očekivanju da će Bank of England znatno srezati ključnu kamatnu stopu, i britanska je funta potonula na novu rekordno nisku razinu prema euru te na najnižu razinu u zadnjih 6,5 godina prema dolaru.

Njezin tečaj spustio se otprilike 1,5 posto, pa euro stoji 86,74 penija, najviše od svog lansiranja 1999. Tečaj funte pao je na samo 1,4471 dolar, najnižu razinu od sredine 2002.Istodobno, tečaj eura pojeftinio je za jedan posto prema dolaru, te iznosi 1,2574 dolara."Svi čekaju da vide kakva će biti odluka Bank of England. Riječ je o panici uoči odluke", ustvrdio je jedan trgovac valutama u Londonu. Na svjetskim se burzama, pak, najnovije snižavanje kamatnih stopa smatra pozitivnim korakom koji bi mogao pomoći u pronalasku dna. "To bi nam moglo pomoći da pronađemo dno na tržištima dionica, no još je prerano reći hoćemo li se to zaista i dogoditi", smatra Achim Matzke, analitičar pri Commerzbanci.

Najvažniji europski burzovni indeksi trenutno su u plusu oko 1,9 posto. No, MCSI indeks svjetskih dionica jutros je bio bez promjena u odnosu na jučer, a od početka godine u minusu je 47 posto.I dok središnje banke poduzimaju novi krug oštrog rezanja kamatnih stopa, a vlade diljem svijeta poduzimaju mjere radi ublažavanja recesije, ulagači su i dalje nervozni jer smatraju da se situacija u najvećim gospodarstvima pogoršava.Zbog toga je i cijena nafte, vrlo senzitivna na globalni gospodarski rast, danas potonula ispod 46 dolara za barel, što je njezina najniža razina u gotovo četiri godine. Na američkom tržištu cijena barela pala je 2,3 posto, na 45,61 dolar, izgubivši u svega četiri mjeseca 100 dolara.Fondovi, pak, u potrazi za sigurnijim utočištima za svoj kapital, pojačano ulažu u državne obveznice. Stoga su prinosi na 10-godišnje euro obveznice pali na najnižu razinu od uvođenja eura 1999. godine, na 2,956 posto. Prinosi po 10-godišnjima američkim državnim obveznicama najniži su u zadnjih više od pola stoljeća, te iznose 2,645 posto.

Stečaj automobilskih divova?

U fokusu ulagača je i automobilski sektor, posebice nakon šokantne vijesti da američki divovi General Motors i Chrysler razmatraju mogućnost dogovorenog stečaja kako bi od vlade konačno dobili financijsku pomoć. Kako pišu mediji, angažirani su stručnjaci za restrukturiranje kako bi razmotrili je li moguće da se dogovorenim stečajem - uz suglasnost radnika, kreditora i dioničara - krene u reorganizaciju sektora, ali bez likvidacije. Analitičari kažu da bi to tim kompanijama omogućilo nužan predah od plaćanja financijskih obveza, ali da bi naštetilo cjelokupnoj automobilskoj industriji u SAD-u, a vjerojatno izazvalo poremećaje i u nekim drugim sektorima, poput financijskog. Neki analitičari smatraju da je priča o bankrotu puštena u javnost kako bi se izvršio pritisak na republikanske zastupnike u Kongresu i vladu da konačno odobre pomoć tom sektoru.

Zbog dramatičnog pada prodaje i poremećaja na financijskim tržištima, tri najveća američka proizvođača automobila - GM, Ford i Chrysler - traže kredite od ukupno 34 milijarde dolara, koliko im je potrebno da bi mogli nesmetano nastaviti proizvodnju. U utorak su, predstavljajući svoje planove za izlazak iz krize u Kongresu, čelnici Chryslera zatražili 7, a GM-a 4 milijarde dolara hitnih kredita kako bi opstali. GM-u je ukupno potrebno 18 milijardi dolara za ovu i iduću godinu. Iz Forda, pak, kažu da im likvidnost neće biti problem niti iduće godine, ali bi ipak trebati kredit od 9 milijardi dolara kako bi se 2011. godine vratili u profitabilne vode.

Danas će još jednom čelnici tih triju kompanija u odlučujućem nastupu u Kongresu pokušati uvjeriti zastupnike da se ne smije dozvoliti kolaps automobilske industrije.Izvanredna situacija u svjetskom gospodarstvu navodi neke vlade na neobična rješenja. Tako je, primjerice, jutros australska vlada najavila marketinšku kampanju za poticanje gospodarstva pozivom radnicima da više koriste - godišnje odmore. Naime, 11 milijuna tamošnjih radnika, zbog straha od otkaza ili zaostajanja u poslu, nije iskoristilo 121 milijun dana plaćenog godišnjeg odmora. S druge strane, australski turizam u posljednje vrijeme trpi sve veće štete jer zbog recesije na taj kontinent dolazi sve manji broja stranih gostiju. Stoga je australsko ministarstvo turizma najavilo kampanju pod nazivom "Bez odmora, nema života", kako bi pokušalo nagovoriti radnike da što više koriste godišnje odmore, putuju po zemlji, povećaju potrošnju i tako turizmu nadoknade gubitke zbog izostanka stranih gostiju. (H)