Šrot: Najmoćniji slovenski tajkun izazvao krizu Vlade

Prešutnim pristajanjem na reprogramiranje duga od 150 milijuna eura vlasnika Pivovare Laško Boška Šrota slovenska je Vlada reagirala na vijest da je hrvatski Agrokor zainteresiran za kupnju Šrotova udjela u Mercatoru. Za to pak nije imala razumijevanja koalicijska stranka Zares

piše Dragoslav Košarić
[email protected]

Kao grom iz vedra neba odjeknula je nedavna izjava slovenskog ministra za gospodarstvo Mateja Lahovnika da ne isključuje mogućnost svoje ostavke s položaja ministra i izlaska svoje stranke Zares iz Vlade premijera Boruta Pahora. Kao razlog naveo je koncepcijske razlike u poslovanju Nove ljubljanske banke (NLB) i njezina vodstva jer je ta banka, u kojoj udio ima i država, vlasniku Pivovare Laško Bošku Šrotu ipak reprogramirala kredit vrijedan 150 milijuna eura. Slovenski premijer Borut Pahor na tu izjavu svoga ministra nije reagirao, nego je to učinio potpredsjednik stranke Socijaldemokrata Patrik Vlačič. Izjavio je da će se, izađe li stranka Gregora Golobiča Zares iz Vlade, u Sloveniji morati održati prijevremeni parlamentarni izbori. Draško Veselinovič, prvi čovjek Nove ljubljanske banke, LDS-ov kadar koji je na tu funkciju prvi dan veljače došao ne putem natječaja, nego političkim imenovanjem, Nadzornom je odboru banke početkom ovog tjedna ponudio pismenu ostavku. U obrazloženju je zapisao da se na ovaj korak odlučio u korist banke i da želi smiriti nastalu situacije. S obzirom na to da Veselinovičeva ostavka nije neopoziva, o Nadzornom će odboru ovisiti hoće li je prihvatiti ili ne. Analitičari procjenjuju da će odluku prepustiti novom nadzornom odboru. Politički će pritisci na vodeće tijelo NLB-a posebice sada zbog krize u vladajućoj koaliciji biti veliki.

Strah od Agrokora

Premijer Borut Pahor i njegova Vlada počeli su se više zanimati za Pivovaru Laško nakon upozorenja slovenske tajne službe SOVA-e da je talijanska Središnja banka odobrila kredit hrvatskom tajkunu Ivici Todoriću za preuzimanje slovenske strateške prehrambene kompanije Mercatora. O tome je raspravljala i Vlada, koja je procijenila da Mercator, od kojem ovisi cijal prehrambeno-prerađivačka industrija u Sloveniji i sudbina 30-ak tisuća slovenskih obitelji, mora ostati u domaćem vlasništvu. Premijer i ministri reagirali su kako je vlasnik Pivovare Laško Boško Šrot očekivao. Na njegovu najavu da prodaje polovicu od 48,34 posto Mercatora država je odmah dala zeleno svjetlo da mu NLB reprogramira kredit od 150 milijuna eura. Ako bi pak Todorićev Agrokor kupio Mercatorove dionice, odmah bi reagirao Ured za zaštitu konkurencije i Agencija za tržište vrijednosnih papira. U tom bi slučaju Todorić kao eventualni novi vlasnik izgubio glasačko pravo i tako ostao bez upravljačkog utjecaja u Mercatoru. Bošku Šrotu tako je već bila onemogućena prodaja Mercatorovih dionica austrijskoj Raiffeisen banci.

Šrot je oštrim priopćenjem želio pokazati da je trenutačno najutjecajniji slovenski tajkun. Osim utjecaja na državnu banku, koja mu je reprogramirala dug, preko brata, koji je bio lider Slovenske pučke stranke (SLS), utjecao je i na politiku, a istodobno je i vlasnik veoma utjecajnih dnevnih novina, ljubljanskoga Dela i mariborske Večeri. O njemu ovise neka od najvećih slovenskih poduzeća, ne samo Mercator. Neki ga analitičari po utjecaju i moći upoređuju s talijanskim premijerom Silvijom Berlusconijem. Zadovoljan što mu je državni NLB u 45 dana reprogramirao kredit vrijedan 150 milijuna eura, Šrot u priopćenju tvrdi da na odluku banke nije utjecala politika i da povezane tvrtke u Pivovari Laško redovito otplaćuju svoje bankarske obveze! Pri tome se ne navode razlozi zbog kojih su, kad već redovito otplaćuju prispjele anuitete, od NLB-a zatražili reprogramiranje kredita.

Jednomu kredit, drugomu stečaj

U priopćenju su oštro kritizirali ministra za gospodarstvo Mateja Lahovnika uz napomenu da državna zapljena Mercatora nije moguća ako grupa uspješnih poduzeća kao što je Pivovara Laško redovito otplaćuje svoje obveze. Pri tome se ponovno prešutilo da je država vlasnik pola Nove ljubljanske banke. U Laškom tvrde da je hajka na njih krenula zbog Mercatora jer bi se zbog eventualne zapljene Vlada našla u situaciji većeg utjecaja na pisanje Dela i Večeri, koji su u vlasništvu tajkuna Šrota. Uprava Pivovare Laško upozorava Vladu i da je traženje rešenja za Mercator bez njezinih vlasnika - jalov posao.

Zanimljivo je da Nova ljubljanska banka za drugog slovenskog tajkuna Igora Bavčara nije imala razumijevanja, nego mu je na ime jamstva za kredit zbog nesolventnosti uzela depozitirano jamstvo za kredit od 6,06 posto Petrolovih dionica i odmah ih prodala Mercatoru. Pritom valja reći da Boško Šrot kao i Igor Bavčar ima gotovo milijardu eura duga. Zašto je NLB imao različite kriterije, pokazat će vrijeme. Neki analitičari skloni su tvrditi da je bivši premijer Janez Janša u vrijeme svoje vladavine bio sklon Bavčaru dopustiti menadžersku privatizaciju Istrabenza, a da je Šrota onemogućavao da to realizira. Zanimljivo je da su slovenski mediji veoma malo pisali o dugovima Pivovare Laško. O najnovijim događajima s menadžerskim kreditima šuti i oporbena stranka Janeza Janše, koja je najviše kumovala toj situaciji.

Zatečeni krizom

Nakon što je premijer odbio mogućnost da Vlada razmisli o zamjeni prvog čovjeka NLB-a Draška Veselinoviča i tim se potezom jasno postavio na stranu LDS-a Katarine Kresal, Golobičeva stranka Zares zaprijetila je odlaskom iz Vlade. Javnost je ostala zatečena novonastalom krizom Vlade koja se po mišljenju javnog mnijenja trebala mnogo više baviti posljedicama i rješenjima gospodarske i financijske recesije.Vlada je, doduše, reprogramiranje kredita Pivovari Laško ocijenila neprimjerenim, posebice jer je NLB dobio velika državna jamstva za uzimanje opsežnih kredita u inozemstvu.

Potpredsjednik Vlade, ministar za europska pitanja Mitja Gaspari nije želio komentirati što će 24. travnja odlučiti Nadzorni odbor NLB-a. Rekao je da će Vlada o tome sigurno raspravljati i donijeti odgovarajuće odluke. Pri tome je upozorio da za reprogramiranje kredita za 45 dana Bošku Šrotu NLB nije imao pravih razloga. Dužnik mora u trenutku reprogramiranja reći zašto ne može vratiti kredit. Ne može li ga isplatiti, znak je da je u ekonomskim teškoćama, tvrdi Gaspari. Upozorava i da država bankama nije jamčila za 1,2 milijarde eura kredita za reprogramiranje tajkunskih dugova bankama.