Srpska vlada suglasila se s privatizacijom JAT-a

Vlada Srbije se na posljednjoj sjednici suglasila s privatizacijom javnog poduzeća "Jat Ervejz" (Jat Airways) usvojivši više odluka kojima se omogućuje početak te privatizacije. Raspisivanje tendera očekuje se do kraja tjedna, ali pitanje je tko sada želi kompaniju s najstarijom flotom u Europi, s dugom od 209 milijuna eura i pred samu ratifikaciju Sporazuma o otvorenom nebu.

Vlada Srbije je u rujnu prošle godine izabrala konzorcij kojipredvodi američka investicijska banka Rothschild za privatizacijskog savjetnika aviokompanije Jat Airways. Od tog trenutka neprestana su nagađanja oko datuma raspisivanja tendera za nekad renomiranog avioprijevoznika, kojem, recimo to otvoreno, prijeti gašenje ili preuzimanje za simboličan jednoznamenkasti iznos eura. Saša Vlaisavljević, direktor Jat-a, od početka godine upozorava da je posljednji trenutak za raspisivanje tendera za privatizaciju, pa je tako u najavama za raspisivanje tendera obilježen gotovo svaki mjesec u ovoj godini. 

Što je više vrijeme prolazilo to se više licitiralo s cijenom, koja je s pompozno najavljivanih 300-tinjak milijuna eura spala na manju od 150 milijuna za 51 posto vlasništva. Kao razlog ovom padu navodi se trenutačna kriza s cijenama goriva, odnosno kerozina u svijetu, koja je ugrozila avio-kompanije. Zbog navedene krize gubitak Jat-a, u ovoj godini bit će između 22 i 25 milijuna eura, upozorio je u nekoliko navrata Saša Vlaisavljević:„Ovo je jedan od osnovnih razloga zašto sam inzistirao da tender bude objavljen prije ljeta, jer će već najesen u Europi postojati kompanije koje će se moći kupiti za samo jedan euro“.

Nije samo kriza u svijetu utjecala na nagli pad cijene. Već više od godinu dana očekuje se ratifikacija Sporazuma o otvorenom nebu, koji će omogućiti svim aviokompanijama unutar Europe jednake uvjete poslovanja. Prema tom sporazumu samo europske aviokompanije imat će mogućnost koristiti tu privilegiju. To dodatno komplicira privatizaciju Jat-a jer je do sada najveće zanimanje pokazao ruski Aeroflot. Osim što su Rusi već tradicionalno favoriti za privatizaciju preostalih najvećih javnih poduzeća, Aeroflotu bi kupnja Jat-a značila i mogućnost korištenja prednosti Sporazuma o otvorenom nebu. Problem je međutim, što Aeroflot, kao kompanija izvan EU ne može kupiti većinski dio u Jat-u, već samo 49 posto, osim ako ne nađu neku od europskih kompanija s kojom bi u konzorciju otkupili i preostalih dva posto.

I zbog toga se Vladi žuri objaviti tender za kupnju , ali posljednje najave ne daju im pravo za optimizam. Kako se već danima govori Aeroflot je digao ruke od Jat-a. Osim Rusa, još je samo islandska kompanija pokazala konkretnije zanimanje za Jat. Što se ostalih tiče, nikada nisu bili imenovani, iako je Vlaisavljević u nekoliko navrata spominjao da je reč o pet do šest kompanija. Ova nespretna konstatacija, kao da je riječ od 500 do 600 kompanija samo prikriva realno stanje u srpskom avioprijevozniku. Iako su ove godine potukli sve rekorde u broju prevezenih putnika, Jat bi se uskoro mogao suočiti s realnošću koja bi, prema srpskom prijevozniku, mogla biti surova.

Suočeni s poskupljenjima kerozina, najezdom jeftinih aviokompanija, otvaranjem neba, propadanjem flote, Jat sigurno neće moći opstati. Ipak, postoji i jedno ali, ili as u rukavu. Tzv. slotovi na koje Jat ima pravo vrijede koliko i sama kompanija. Vrijednost jednog para slota na londonskom aerodromu Heathrow dostigla 50 milijunaa američkih dolara. Jat na aerodromu Heathrowu  ima 14 pari slotova. Inače, na većini od 15 prezagušenih aerodroma u Europi, Jat poseduje slotove što je također velika vrijednost koju treba uračunati u ukupnu prodajnu cijenu tvrtke. (Dejan Kožul)