Srpski bankovni sustav riskantniji od bugarskog i hrvatskog

Političke nesigurnosti u Srbiji predstavljaju rizik za stvaranje opće ekonomske politike, navodi analitičarka S&P-a.  Bankovni sustav u Srbiji smatra se riskantnijim od sustava u susjednim državama, Bugarskoj i Hrvatskoj, i to zbog političke i makroekonomske nesigurnosti, stoji u izvještaju o bankovnom sustavu u Srbiji koji je u četvrtak objavio Standard & Poor's (S&P)

-Srpski bankovni sektor imao je snažne koristi od konsolidacije i privatizacije najvećih banaka što je znatno poboljšalo kreditnu sposobnost sektora. No, političke nesigurnosti koje proizlaze iz kompleksne kratkoročne situacije predstavljaju rizik za stvaranje opće ekonomske politike, više nego što je to slučaj sa dugim državama u balkanskoj regiji- drži analitičarka S&P-a Francesca Sacchi.

Dobri makroekonomski izgledi, snažan rast BDP-a, visoke izravne inozemne investicije i padajuća inflacija, olakšavaju poziciju srpskih banaka koje su većinom u inozemnom vlasništvu. Naime, strani vlasnici trenutno kontroliraju oko četiri petine ukupne imovine tamošnjeg bankovnog sustava.U budućnosti, opsežne ekonomske i političke reforme koje bi trebale prethoditi ulasku u Europsku uniju (što se očekuje do 2015. godine) bi trebale dodatno poboljšati regulativu i nadzor banaka što će pak ubrzati modernizaciju bankovnog sektora i smanjiti razliku u odnosu na druge srednje- i istočnoeuropske države, dodaju u S&P-u.

Srpski bankovni sustav zaostaje za prosjekom Unije jer je razina financijske intermedijacije još uvijek niska. Aktiva bankovnog sustava je krajem prošle godine bila u visini 30% BDP-a, a sam je sustav srednje koncentriran te u njemu najvećih 10 banaka kontrolira oko 68% ukupne aktive. Srpski se financijski sustav gotovo u cijelosti oslanja na banke, jer je tržište kapitala nerazvijeno i vrti se oko Beogradske burze.U S&P-u očekuju da će se u srednjem roku, s rastom prisutnosti stranih banaka na srpskom tržištu, nastaviti rast profitabilnosti i efikasnosti u tamošnjim bankama.

No, snažan rast kredita, posebno potrošačkih te kredita denominiranih u eurima, predstavlja značajan rizik, a taj rast bi se mogao nastaviti zbog poboljšanja makroekonomskih uvjeta u srednjem roku. Kvaliteta aktive banaka u Srbiji niža je nego u drugim zemljama regije što je dodatni razlog za brigu, a to je direktna posljedica neadekvatnih procedura za odobravanje kredita, nedostatka osiguranja povrata kredita odnosno kolaterala, neefikasnosti lokalnih sudova te rastućim dugovima kućanstava u odnosu na raspoloživi dohodak, ali i «što je još važnije političkih i ekonomskih rizika ugrađenih u srpsko gospodarstvo», zaključuje se u objavi S&P-a. (Bankamagazin)