Stambene štedionice odobrile 380 milijuna kuna kredita

Pet hrvatskih stambenih štedionica u sedam mjeseci ove godine ukupno je,prema neslužbenim  procjenama, odobrilo oko 380 milijuna kuna stambenih kredita,što je  najmanje za trećinu više nego  u istom razdoblju lani.             

Analitičari dodaju kako porast ukupna iznosa i broja kredita u proteklom dijelu godine bilježe  gotovo  sve  stambene  štedionice.Doznajemo , pak, da  gledano po postocima nešto veći  rast bilježe Prva stambena, Raiffeisen  i  Wustenrot  stambena štedionica  koje su, primjerice, u proteklom dijelu  godine same dodijelile gotovo dvije trećine  ukupna broja tih povoljnih stambenih kredita s fiksnom kamatom, dok su nešto manji broj kredita odobrile dvija  najmlađe štedionice:PBZ - stambena i HPB - štedionica.                        

Ovogodišnji rast broja kredita bio i daleko veći da,kako kažu u štedionicama , od strane regulatora i Ministarstva financija još uvijek nisu prisutna izvjesna „kočenja“ i „nerazumjevanja“ oko obujma i načina odobravanja  stambenih kredita za međufinanciranja.Nastavak trenda povećana ugovaranja štednje , pa slijedom toga i ukupna kreditiranja u  gotovo svim stambenim štedionicama  očekuje se i u nastavku godine.Na drugoj strani,od regulatora i Ministarstva financija očekuju i dodatnu dozu razumijevanje oko kredita za međufinanciranje i prepoznavanje koncepta stambene štednje,po uzoru na razvijene zapadne države,kao zasebnog sustava sa specifičnim karakteristikama koji bi,kako kažu,trebao biti korišten barem kao dio rješenja za izlazak iz krize i jedan od kotača zamašnjaka za oživljavanje posrnulog građevinarstva i ukupna tržišta nekretnina.Iz štedionica dodaju i kako im je želja da,unatoč krizi i otežanom stambenom kreditiranju,vrate trend kreditiranja barem u okvire iz 2008.,odnosno u godine kada su naše štedionice godišnje svojim štedišama ukupno odobravale i do 1,1 milijardu kuna stambenih kredita.                                                              

Ako je suditi i po ovogodišnjem kakvom-takvom  porastu ugovoranja štednje, pa i broja kredita, stječe  se  dojam da  hrvatski građani  koji kupuju nekretninu ,napose u situaciji kada tečaj „švicarca“ divlja, a raste i euro, utočište ponovno  pronalaze u stambenim štedionicama koje , podsjetimo,  jedine na financijskom tržištu nude  fiksnu kamatu i nepromjenjive  anuitete  tijekom cijelog perioda otplate kredita.(Nikola Prskalo)