Stambene štedionice odobrile gotovo 30.000 kredita za međufinanciranje

Tijekom tri godine, otkada je međufinanciranje i uvedeno, pet je naših štedionica: Prva, Raiffeisen, Wüstenrot, te  PBZ i HPB stambena štedionica, odobrilo gotovo 30.000 kredita za međufinanciranje građana vrijednih 3,6 milijarde kuna.

Ti se krediti mogu dobiti odmah, u većem iznosu i na dulji rok otplate nego redovni, pa su dijelom i zato štedišama postali zanimljiviji od redovnih. Vodeća u odobravanju kredita za međufinanciranje je Wüstenrot štedionica koja je u protekle tri godine sama dodijelila oko 880 milijuna kuna tih sredstava i omogućila da oko 7100 njezinih štediša i na taj način razriješi svoje stambeno pitanje. Prva i Raiffeisen stambena štedionica zajedno su do sredine prosinca odobrile više od 13.000 tih kredita ukupno vrijednih 1,5 milijardi kuna. Dvije najmlađe PBZ stambena i HPB štedionica, koje su te kredite i najkasnije uvele, ukupno su dosad dodijelile gotovo 9.900 kredita za međufinanciranje.

U kojoj su mjeri krediti za međufinanciranje štedišama stambenih štedionica postali privlačniji, pa i traženiji od redovnih govori i pokazatelj da su naše štedionice u proteklih godinu dana odobrile čak sedam puta više kredita za međufinanciranje nego redovnih. 'Zanimanje za redovne kredite opada i zato što su iznosi tih kredita ograničeni iznosom štednje, pa najčešće iznos koji možemo odobriti u potpunosti ne zadovoljava potrebu štediše. Na drugoj, pak, strani krediti za međufinanciranje nisu ograničeni (iznose i do 200.000 eura), na dulji su rok (i do 24 godine) otplate, a i po kamatama (već od 3 posto) jednako su povoljni kao i redovni. Velika je pogodnost i ta što svi krediti stambenih štedionica (za razliku od bankarskih) imaju fiksnu kamatu tijekom cijelog razdoblja vraćanja', pojašnjava Ivan Ostojić, član Uprave Wüstenrota.

Iako je u posljednje tri godine u nas došlo do znatnog pomaka na planu novog stambenog kreditiranja, analitičari su mišljenja da se na tome ne smije stati. Naprotiv treba kažu stalno iznalaziti nove, povoljnije modele povećanja i ugovaranja, pa  i stambenog kreditiranja. U svezi s tim odgovorni ljudi iz naših stambenih štedionica tvrde da ukupno kreditiranje, pa i samo međufinanciranje - može realno rasti tek po približno istim stopama kako bude raslo ugovaranje štednje. Ako se, pak, na kraju ostvare najnovije prognoze da i u sljedeće tri godine treba očekivati najmanje 10-postotni godišnji rast novog ugovaranja, naše bi stambene štedionice, znači i u naredne tri godine građanima štedišama mogle odobriti još najmanje 30-ak tisuća novih kredita za međufinanciranje. (Nikola Prskalo)