Stambene štedionice uvode povoljnije uvjete kreditiranja

U deset i pol ovogodišnjih mjeseci pet je hrvatskih stambenih štedionica zaključilo gotovo 130.000 novih ugovora o štednji vrijednih otprilike 6,1 milijardu kuna ostvarivši tako petpostotni rast broja novih ugovora u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

U štedionicama doznajemo da im ovogodišnji porast ugovaranja, ponajprije zbog nepovoljne situacije na tržištu nekretnina, nije otvorio vrata većem kreditiranju. Naprotiv, većina u ovoj godini bilježi pad ukupnog kreditiranja, neke čak do 10-ak posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.  Da bi potaknule ugovaranje i veće stambeno kreditiranje, neke štedionice odnedavna nude još povoljnije uvjete svojim štedištama.Tako su npr. u Wüstenrotu od početka studenoga produljili rokove otplate kredita s 18 na 20 godina, što smanjuje mjesečne rate, a klijenti postaju i kreditno sposobniji. Zadržali su i primamljive stare fiksne kamate na kredite od 2,99 do prosječnih 5,5 posto, ovisno o udjelu vlastitih sredstava u kreditu.

- Zbog fiksnih, dakle nerizičnih, kamata udjel loših plasmana samo nam je 0,5 posto, odnosno sedam je puta manji od npr. bankarskih stambenih kredita. Ovih dana uveli smo i mogućnost da klijenti koji do kraja godine uplate pet tisuća kuna štednje i potpišu ugovor na pet godina mogu ostvariti godišnje kamate od čak osam posto. Inače, vrijednost fiksnih kamata, koje nude samo štedionice, pokazala se upravo u aktualnoj krizi jer štiti socijalni standard građana, što bi morao biti i interes države - rekao je član Uprave Wüstenrota Ivan Ostojić.     
                                                                                                                      
U toj se štedionici nadaju da bi im provedene mjere mogle već u idućoj godini pomoći da svojim štedišama plasiraju barem za trećinu više kredita nego u ovoj godini, odnosno da kreditiranje podignu na razinu od 250-ak milijuna kuna. Novi kreditni val, kaže čelni čovjek Wüstenrota Zdravko Anđel, u 2011. će nastojati financirati iz rasta štednih uloga, otplate kredita, ali i zaduživanjem u inozemstvu, gdje jedino mogu naći izvore uz fiksne kamate. U Wüstenrotu misle da bi i država svojom aktivnijom ulogom trebala potaknuti ne samo njihovo nego i ukupno veće kreditiranje svih štedionica da bi se u praksi, slično kao u razvijenim zemljama, ostvarivala osnovna, dakle kreditna, funkcija stambenih štedionica. (Nikola Prskalo)