Stečajni upravitelj Credo banke podnio ostavku

Stečajni privremeni upravitelj Credo banke Mirko Kozina zbog medijskih napisa glede Credo banke više ne želi obavljati tu dužnost. O tome je izvijestio predsjednika Trgovačkog suda u Splitu Ivana Basića i stečajnog suca u ovom postupku Jozu Ćaletu.

Po Basićevim riječima stečajni sudac Ćaleta treba razmotriti Kozinin podnesak. Trgovački sud u Splitu nedavno je primio prijedlog Hrvatske narodne banke, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i likvidatora Credo banke za pokretanjem stečajnog postupka te banke u prisilnoj likvidaciji sa zahtjevom za određivanje mjera osiguranja.

Po primitku tog zahtjeva, kazao je danas Basić, sud je donio rješenje u kojem se osim imenovanja Kozine za stečajnog privremenog upravitelja predlažu i druge mjere.

- Ovim rješenjem je stečajnom privremenom upravitelju (Kozini) data dužnost da zaštiti i održi imovinu Credo banke te ispita postoje li razlozi za otvaranjem stečajnog postupka - rekao je Basić za Hinu te dodao kako se rješenjem zabranjuje raspolaganje imovinom banke, određivanje i pokretanje ovrhe i osiguranja u vezi Credo banke, a zabranjuje se i isplata s računa banke.

Zbog utvrđenih bitnih nezakonitosti u poslovanju i neprovođenja mjera koje im je radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti naložila središnja banka, Savjet HNB-a je na svojoj izvanrednoj sjednici 22. studenog odlučio oduzeti odobrenje za rad splitskoj Credo banci. Savjet HNB-a je tada donio i odluku o pokretanju prisilne likvidacije Credo banke, koju provode likvidatori imenovani od strane Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.

Šest dužnosnika Credo banke, osumnjičenih za zloporabe u gospodarskom poslovanju, najprije je bilo uhićeno 10. prosinca da bih dva dana poslije bili pušteni na slobodu. Predsjednik Uprave Credo banke Šime Luketin, članovi Uprave Marko Vuković i Mate Mišić, te vlasnici banke Boris Barač, Mirko Vuković i Vibor Barač su osumnjičeni da su zloporabom položaja i zloporabom u gospodarskom poslovanju napravili materijalnu štetu u iznosu od 250 milijuna kuna. (H)