Stephen Hawking slavi 70. rođendan

Najpopularniji fizičar današnjice, Stephen Hawking slavi svoj sedamdeseti rođendan. Nakon dva braka, troje djece, nekoliko knjiga i leta oko Zemlje, nedostaje mu još samo Nobelova nagrada. No, do nje će teško doći.

U nedjelju, 8. siječnja on proslavlja svoj 70-ti rođendan i time iznenađuje veliki broj liječnika koji su mu prognozirali znatno kraći životni vijek. Stephen Hawking naime od svoje dvadesete godine, boluje od neizlječive bolesti leđne moždine – ALS-a, odnosno, amotrofne lateralskleroze. U vrijeme kada je ona dijagnosticirana, Hawking je tek počeo pisati svoju doktorsku radnju. Bolest ga je ubrzo prikovala za krevet i oduzela mu sposobnost govora. No, kako je kasnije sam rekao, tek kada se razbolio, posvetio se znanosti u potpunosti; do tada je, prema vlastitim navodima, bio lijen iako izuzetno nadaren. Bolest ga međutim nije spriječila niti u tome da osnuje obitelj i to u dva navrata. Njegovi znanstveni uspjesi usprkos bolesti očito nikada nisu išli na štetu njegovog privatnog života.

Profesorom na Cambridgeu postao je još 1979. i upravo je ovdje radio na svojim najvažnijim istraživanjima i projektima s područja fizike. Polazeći od Einsteinove teorije relativiteta, Hawking je dokazao kako je tzv. Big Bang, odnosno, 'veliki prasak' koji se dogodio prije 14 milijardi godina započeo takozvanim singularitetom; znači kao mala točkica u Svemiru. Isto tako, upravo na ovom mjestu su nastali i njegovi radovi vezani za najomiljeniju mu temu: crne rupe u svemiru koje doslovno gutaju sve što im se nađe u blizini.

Njegova najvažnija spoznaja je da one ne žive vječno već s vremenom nestaju; gube energiju zračenjem kojeg odašiljaju u okolinu. Ove zrake se danas nazivaju njegovim imenom: Hawkingove zrake. No, ova teorija međutim do danas još nije dokazana što je ujedno i razlog zašto ovaj znanstvenik nikada nije dobio Nobelovu nagradu za fiziku.

- Zračenja crnih rupa bi se zapravo mogla izmjeriti i tako dokazati, no problem je u tome da njih nema u našoj blizini - duhovito objašnjava Hawking. Iako su mnogi znanstvenici uvjereni u ispravnost njegove teorije, Stephena Hawkinga ipak malo tko drži genijalcem kao što je primjerice bio Albert Einstein.

- Hawkingova dostignuća nisu toliko važna kao Einsteinova. Teorija relativiteta je bilo nešto sasvim novo što je otvorilo mnoga vrata. Hawking se međutim kreće u okvirima poznatog iako ih proširuje i nadograđuje - mišljenje je profesora fizike na hamburškom fakultetu, Klausa Fredenhagena.

Međutim, s druge strane treba naglasiti da je upravo Stephen Hawking na širenju popularnosti fizike i kozmologije napravio toliko kao malo koji znanstvenik prije njega. Njegova 'Kratka povijest vremena' (1988.) je najprodavanija i najuspješnija znanstvena knjiga uopće iako njezin sadržaj usprkos relativno jednostavnom jeziku na kojem je napisana, nije nimalo 'lako probavljiv' ili razumljiv. Njome je Hawking stekao planetarnu popularnost i postao jednom vrstom kulta. Nešto kasnije objavio je još nekoliko knjiga – ovoga puta za djecu, a napisao ih je zajedno s kćerkom Lucy. Obožavatelji serije Star Trek mogli su ga vidjeti i u jednoj od epizoda u kojima karta poker protiv Alberta Einsteina i Isaaca Newtona i naravno pobjeđuje. Svoju navodno najveću želju ispunio si je 2007. kada je u jednoj letjelici NASA-e letio oko Zemlje i tako konačno osjetio i doživio bestežinsko stanje. Slike lebdećeg genija obišle su tih dana svijet.
 
Činjenica da je i u kasnijoj životnoj dobi, usprkos bolesti, još uvijek sposoban za ovakve vrste izleta i avantura, prema mišljenju liječnika je ravno medicinskom čudu. (Deutsche Welle)