Štern: Snižavanjem trošarina smanjiti cijenu goriva

O pravilniku i formuli za određivanje cijene goriva Banski dvori komuniciraju jedino s Inom, iako taj nekadašnji monopolist prodaje tek nešto malo više od polovice goriva kojeg godišnje kupe građani Hrvatske.

Nezadovoljna činjenicom da je Ina prije pet dana podigla gotovo sve svoje cijene za 50 lipa, premijerka Jadranka Kosor od te je kompanije, u kojoj je država vlasnik 44 posto dionica, zatražila da pokaže socijalnu osjetljivost, dok su iz cijele priče isključene tvrtke koje isti dan kad i Ina mijenjaju cijene, a pokrivaju i do 48 posto maloprodajnog tržišta u Hrvatskoj i čije su cijene stalno nešto više od onih na Ininim postajama, piše Novi list. Razlika u cijenama smanjila se nakon što je poskupjelo i Inino gorivo, ali su pojedini naftni derivati kod Ine još uvijek jeftiniji.

Tako, primjerice, Eurosuper 95, najprodavanije gorivo u Hrvatskoj, na Ininim crpkama košta 7,99 kuna, dok ga slovenski Petrol u Hrvatskoj prodaje po cijeni 8,01 kuna, a kod OMV-a za isto gorivo treba odvojiti 8,08 kuna. Vlada je i sada, kao i nebrojeno puta u proteklih nekoliko godina kad je gorivo poskupljivalo, nezadovoljna cijenama samo na Ininim crpkama, pa ni od jedne druge kompanije nije zatražila da pokaže socijalnu osjetljivost u krizi. Lož ulje Ina i Petrol prodaju po istoj cijeni 4,49, ali je ono kod OMV-a skuplje za 13 lipa. Ovaj put sve tri kompanije imaju istu cijenu dizelskih goriva.Razlika u cijeni određenih derivata postoji i sada, zato što Ina, tvrde naši izvori u Ministarstvu gospodarstva, nije podigla cijene do maksimuma koji joj omogućava Pravilnik za određivanje cijena.

U tim je slučajevima Ina, kažu u Ministarstvu, ostala 1,5 do 2,5 posto ispod najveće dopuštene cijene. Ina tako ne postupa zbog socijalne osjetljivosti nego je vjerojatnije da je motivira činjenica da državi duguje dvije milijarde kuna poreza i doprinosa, pa ne može ignorirati zahtjeve Vlade. No, ukoliko pristane na niže marže, Ina će, a o tome računa mora voditi i država, imati manji prihod, a to znači i teži povrat dugova državi. Situaciju s plaćanjem obveza Ini sigurno ne olakšava ni činjenica da su prodane količine na njezinim crpkama u prvih šest mjeseci ove godine pale za šest posto, dok je promet po benzinskoj postaji niži u prosjeku za 7,4 posto.

Nekadašnji direktor ine Davor Štern upozorava da bi Vlada socijalnu osjetljivost trebala pokazivati na drukčiji način, a ne pritiskanjem Ine da spusti cijene makar je i dalje vlasnik 44 posto dionica te tvrtke.– Država ima mogućnost da kroz snižavanje trošarina smanji cijenu goriva i na taj način pokaže socijalnu osjetljivost, a onda bi to bilo pokazivanje socijalne osjetljivosti prema svima, odnosno i prema ljudima koji ne kupuju gorivo na Ininim crpkama, jer ih možda u njihovom mjestu nema, kaže Štern.Država bi, savjetuje Štern, trebala energiju trošiti na sređivanje stanja u Ini gdje stvari već dugo »ne štimaju«, a za to joj, kaže on, trebaju stručnjaci, a ne političari u nadzornim odborima.

– Uz dužno poštovanje prema ministrima koji sjede u nadzornim odborima, oni su političari i teško im se nositi, kad je naftni biznis u pitanju, sa stručnjacima koji u tom tijelu predstavljaju MOL, napominje Štern.Što se tiče duga od dvije milijarde kuna, za njega su krive i Ina i država koja je dopustila da toliko naraste, a jedno od rješenja za naplatu, misli Štern, moglo bi biti pretvaranje tog duga u dionice Ine, pa bi Vlada tako ponovo postala vlasnik više od 51 posto dionica te kompanije i na taj bi način ponovo imala punu kontrolu.Uvjeren je i u to da se različite cijene na različitim lokacijama neće moći izbjeći, a na područjima o kojima država posebno skrbi, kao što su otoci i ratom razorena. ( www.novilist.hr)