Štimac: Spremni smo za nastavak privatizacije hrvatskih kompanija

Mirovinskom reformom iz 2002. stvoren je robustan, pravedniji i održiviji mirovinski sustav, jedan je od zaključaka koji je na konferenciji za novinare iznio Dubravko Štimac, čelni čovjek obveznoga mirovinskog fonda PBZ Croatia osiguranja i predsjednik Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima pri HGK.

- Obvezni mirovinski fondovi ispunili su i nadmašili visine prinosa s početka mirovinske reforme. Članovi obveznih mirovinskih fondova s vremenom će imati relativno veće mirovine iz II. stupa nego iz I. stupa. Troškovi sustava mogu se kontinuirano smanjivati, što se do sada i činilo, a sustav se može kontinuirano unapređivati. Doprinos fondova nacionalnoj ekonomiji već je sada znatan, no bit svega jest da to vrijeme tek dolazi - još su neki od zaključaka koje je istaknuo Štimac na konferenciji organiziranoj ponajviše zbog različitih analiza i natpisa u medijima o rezultatima i troškovima mirovinskh fondova.  Predstavljajući rezultate rada u proteklih devet godina podsjetio je da je mirovinska reforma provedena jer je prvi stup postajao sve neodrživiji, pa se izgradnjom drugog stupa namjeravao osigurati dugoročno održiv mirovinski sustav. 

- Bez obzira na to što je propušteno podizanje doprinosa s pet posto na željenih deset posto, postignute su dvije ključne reforme. Stvorena je nova nacionalna štednja koja iznosi više od 36 milijardi kuna i stvoren je koncept osobnih računa koji predstavljaju osobnu imovinu - naglasio je Štimac dodajući da se te dvije činjenice vrlo često dovoljno ne razumiju i ne ističu. Nadovezao se i na prinose te je govoreći o njima naglasio da je na početku reforme postavljena ideja o željenim prinosima mirovinskih fondova od dva posto iznad stope inflacije. Nakon devet godina rada obvezni mirovinski fondovi drže prosječni anualizirani godišnji prinos od 5,27 posto, a anualizirana stopa inflacije bila je 2,68 posto, što daje realni prinos od 2,59 posto.

- S ovakvim prinosima fondovi su svojim osiguranicima do prosinca 2010. omogućili 5,12 milijardi kuna zarade - rekao je Štimac. Nadalje, spomenuo je i troškove o kojima se također često pogrešno govori. Osim naknada tu su drugi troškovi kao što su troškovi REGOS-a (739 milijuna kuna) i kredit Svjetske banke (206,66 milijuna kuna) zbog kojih se vjeruje da je II. stup skup. Prema mišljenju Udruženja, najveći dio troškova REGOS-a odnosi se na troškove koji se plaćaju Fini, pa bi mogli biti znatno niži. Što se pak tiče samih naknada, one se svake godine smanjuju i najmanje su od svih zemalja u regiji (ulazna 0,8 posto, a naknada za upravljanje 0,75 posto).- Kladim se da će sada ponovno netko reći da su naknade velike. Da, ali u odnosu na što? - komentirao je Štimac.Osim te problematike istaknuta je ona prvih umirovljenih članica koje su otišle u prijevremenu mirovinu i sada imaju nižu mirovinu nego da da je primaju iz I. stupa. - Mirovinska reforma nije rađena za osobe koje će kratko štedjeti, odnosno koje će u mirovinu mlade, stoga ne bi trebalo donositi zaključke na osnovi pogrešnih uzoraka - izričit je bio Štimac.No, nastavio je, i te osobe, da nije Zakona o dodatku na mirovinu, imale bi zbrojenu mirovinu iz I. i II. stupa samo neznatno manju od mirovine koje bi imale samo iz prvog stupa.

Napomenuo je i upitnost formule za izračun osnove mirovine iz I. stupa. Naime, članovi II. stupa uplaćuju 75 posto doprinosa iz I. stupa, a to im daje neproporcionalno manji dio mirovine. Ideja je bila da s vremenom raste doprinos za II. stup, no on se nije povećao, a formula se i dalje primjenjuje. Stoga je prijedlog Udruženja da je članovima II. stupa nužno dati proporcionalno pravo na dodatak, a ako to neće moći, onda im je potrebno dati mirovinu samo iz I. stupa.Glede investicijskih politika, mirovinski fondovi sudjeluju u svim IPO-ima, dokapitalizacijama, ključni su ulagači u Fondove gospodarske suradnje, uložili su oko sedam milijardi kuna u hrvatski privatni sektor i oko 14,5 posto portfelja u dionice domaćih korporacija. - Spremni smo za nastavak privatizacije hrvatskih kompanija, nove izlaske privatnih kompanija na burzu, nove projekte i na unapređenje korporativnog upravljanja - poručio je Štimac. (Jasmina Trstenjak)