Što bi Santini učinio s porezima da može?

Zašto bi trebalo razmišljati o cjelovitoj poreznoj reformi? Zato što procesom reprodukcije ne možemo upravljati promjenom tečajne politike, politikom kamatnih stopa niti novčanom masom - jedini instrument koji ostaje jesu porezi.

Ustvrdio je to  ekonomist Guste Santini na okruglom stolu u organizaciji Rifina: 'Ekonomski pristup poreznoj reformi' na kojemu se, iako su bili pozvani, ipak nisu pojavili sadašnji i bivši ministri financija Slavko Linić, Ivan Šuker i Mato Crkvenac.

Što bi Santini učinio s porezima da može? Neizravno bi devalvirao tečaj kune podizanjem stope PDV-a (što je sadašnja vlast i učinila), dugoročno bi uravnotežio platnu bilancu (za što vlast ima prilike, jer će tekući račun platne bilance prvi put od 1994. ove godine biti u plusu), intervenirao na strani ponude, a ne potražnje i okrenuo se rješavanju problema negativne štednje.
 
Konkretno, PDV bi povisio na 25 posto, uz uvođenje novih trošarina i preispitivanje postojećih. Neoporezivi dio dohotka bi postupno povećao na pet tisuća kuna, koliko je minimalno potrebno za reprodukciju radne snage, a promijenio bi i razrede poreza na dohoda - dohotke između pet i deset tisuća kuna oporezovao bi po stopi od 10 posto, do 30 tisuća po stopi od 20 posto i sve iznad 30 tisuća po stopi od 30 posto. Zasad, kaže, ne bi dirao doprinose, jer se zdravstveni i mirovinski sustav nisu ni počeli dovoditi u red. Također, ponovio je svoju staru ideju - vratiti zaštitnu kamatu, najmanje za iznos inflacije što bi poduzećima omogućilo veću sopu samofinanciranja, odnosno akumulacija gospodarstva.

Jasna Belošić Matić, direktorica za makroekonomske analize HGK upozorila je kako je povećanje PDV-a samo zbog fiskalnih razloga (punjenja proračuna),bez cjelovite reforme, nužno zlo koje nema smisla dok Petar Sindičić, umirovljeni financijski stručnjak misli da je od povećanja PDV-a daleko važnije naplatiti porezne prihode.
Hrvoje Tadin, direktor poslovne škole Hita academy, pakl misli da bi bilo dobro uvesti nekoliko stopa poreza na dobit, najmanju za mala poduzeća, najveću za velika. Upozorava kako bi viši PDV opet potrošače mogao otjerati u susjedne zemlje, jer dva postotna boda veći PDV zapravo je poskupljenje od devet posto.

Santini se u načelu slaže s idejom uvođenja više stopa poreza na dobit, s time da bi to učinio ponovnim uvođenjem ESOP-a, radničkog dioničarstva koje bi oporezovao blaže. Mladen Vedriš, profesor na pravnom fakultetu, podsjeća da porezni sustav mora zadovoljiti tri temeljna načela - mora potaknuti razvoj, osigurati proračunske prihode, ali i socijalnu pravičnost prilikom raspodjele poreznog tereta. Santini se u načelu sa svim 'kritikama' složio upozoravajući da je temelj svake porezne priče činjenica da država mora smanjiti svoj udjel u BDP-u sa sadašnjih 40-ak na 30 posto. U čemu? S obzirom na to da imamo negativnu štednju, onda valjda na potrošnji, zaključio je Santini. (Gordana Gelenčer)