Što će biti s Janafom i terminalom u Omišlju?

Europska unija, Rumunjska, Srbija, Hrvatska i Italija dogovorile su u Bruxellesu početak provedbe Paneuropskog naftovoda. Njime će se dopremati nafta iz kaspijske regije do Trsta. Postavlja se pitanje kako će se u taj iznimno važni pravac uključiti Jadranski naftovod, s krajnjom točkom na terminalu Omišalj

Hoće li JANAF postati slijepo crijevo ili će se integrirati u strateške putove crnog zlata u Europu?Paneuropski naftovod, dug 1350 kilometara, proteže se od crnomorske luke Constantze, preko Rumunjske i Srbije do Hrvatske. Kroz Hrvatsku je naftovod dug 423 kilometra. Gotovo sigurno išao bi trasom već postojećega Jadranskog naftovoda, a kod Melnica, gdje Janaf skreće prema Omišlju, Paneuropski naftovod produžio bi prema Trstu kroz Sloveniju ili, ako ona to odbije, kroz Istru te ispod mora do Trsta. Hoće li se Janaf uključiti u taj kapitalni projekt, zasad nije poznato. O tome odlučuje Vlada, no činjenica je da je Janaf jedini naftni operater u Hrvatskoj.

Prema riječima Bruna Jankovića, upravitelja Terminala Omišalj, Janaf trenutačno ima kapacitet od 20 mlijuna tona nafte. No kako će kapacitet Paneuropskog naftovoda biti između 60 i 90 milijnuna tona nafte, morat će se graditi potpuno novi cjevovod do Trsta, otkuda će se preko transalpskog naftovoda opskrbljivati srednja Europa. A to znači manji broj tankera u Jadranu.Ostaje pitanje što će biti s Janafom i terminalom u Omišlju.

Glavni posao i dalje će ostati prijevoz nafte prema Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj, kao i dostava našim rafinerijama u Rijeci i Sisku. Kapacitet Janafa mogao bi se bez problema popuniti realizacijom projekta Družba Adria, kojim bi iz Rusije, s polja kod Samare, nafta stizala u Omišalj. No to znači i dolazak novih tankera u Kvarnerski zaljev, čemu se oštro protive ekološke udruge. (HTV)