Što nam pripremaju bankari
Gotovo svi predviđeni scenariji razvoja događaja idu u korist privatnom sektoru. Očekuje se stabilnost tečaja i kamata, kurtoazan odnos između vlasti i banaka, blag rast štednje, povoljna usmjerenost kreditiranja, aktivnija uloga banaka i lov na depozite.
Nedavno prvo ‘ukrštavanje mačeva’ između nove vlasti i bankara vjerojatno je produbilo tjeskobu svih zainteresiranih strana s obzirom na to da nije prošlo u pretjerano prijateljskom tonu. Ministar financija Slavko Linić u kratkom je roku uspio nekoliko puta produbiti tjeskobu bankara, ali i gospodarstva u cjelini, karakterističnu za svaku smjenu vlasti.
Što će bankari s Linićem Najprije je pomalo prijeteći ustvrdio da bankare čekaju teški trenuci, misleći pritom na odricanje od jednog dijela potraživanja radi spašavanja radnih mjesta i poticanja gospodarskog rasta, a zatim je najavio i mogućnost ‘narodne obveznice’, odnosno zaduživanja države izravno kod svojih građana.
Obje izjave nisu najbolje ‘sjele’ bankama, prva iz očitih razloga, druga zato što bi mogla ugroziti depozite, pa nije dugo trebalo čekati na nagađanja o odgovoru i mogućem ponašanju banaka. U slučaju da se zaista realizira Linićeva ideja, može se očekivati najprije dizanje kamata na štednju, a poslije, ako banke ne ostvare željeni učinak i natjeraju štediše na zadržavanje depozita u bankama, mogle bi porasti i kamate na kredite, što bi izravno štetilo gospodarstvu.