Što stručnjaci kažu o ulasku u Europsku uniju

Okrugli stol s vrućom temom: 'Europska unija - budućnost za Hrvatsku – da ili ne?' održan je u petak u Novinarskom domu u organizaciji političkog tjednika Nacional, a na kojem su sudjelovali razni stručnjaci – zagovarači Europske unije i euroskeptici.

Sudionici okruglog stola bili su prof. dr. sc. Mato Kapović, Hrvoje Marušić, pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova, Andrej Plenković, bivši državni tajnik za europske integracije, prof. dr. sc. Nenad Zakošek, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Darko Grivičić, dr. sc Anđelko Milardović i novinar Stojan de Prato.

Na početku rasprave iznešena je glavna teza: - Hrvatska 1. srpnja 2013. trebala bi postati 28. članica Europske unije, a za 9 dana će se održati referendum. U hrvatskoj se javnosti formalno i neformalno priča o EU, a svatko o tome ima neko svoje mišljenje.
- Tjednik Nacional, koji podržava ulazak Hrvatske u Europsku uniju, organizirao je okrugli stol s namjerom da se vidi kakvoj se organizaciji Hrvatska pridružuje ili se neće pridružiti – rekao je Vojislav Mazzocco, zamjenik glavnog urednika Nacionala, a s ciljem informiranja javnosti.
- Žao mi je što pregovori nisu prije počeli - tim je riječima Plenković objasnio dugogodišnji napor hrvatske politike za pristupanjem europskoj zajednici. Objasnio je kako su pregovori, u koje smo krenuli zajedno s Turskom, počeli 3. listopada 2005., a ozračje u EU tada nije bilo povoljno.
Naime, tada je EU doživjela svoj prvi tsunami, odnosno Francuska i Nizozemska izjasnile su se o ne proširenju. Bilo kako bilo, u takovom je negativnom okruženju i s opreznim stavom Hrvatska vodila pregovore duže nego što je projicirano, naglasio je Plenković. Pregovarački proces uključivao je tri tisuće ljudi, političara i gospodarstvenika. Stojan de Prato kazao je kako je u pregovorima bilo zapreka i s jedne i druge strane. U vrijeme pregovora, tadašnji ministar vanjskih poslova, Žužul nagovarao je bivšeg premijera Sanadera kako ne treba raditi, već je dovoljno lobirati, što je bila pogreška.

- Velik je posao iza nas, ali još uvijek treba paziti da poštujemo sve rokove i obveze. U ovom referendumskom razdoblju punimo komunikacijske 'rupe' i pokušavamo naći optimalan broj informacija, jer nam upućuju kritike da bombardiramo javnost s informacija o EU - rekao je Marušić. Ukoliko se na referendumu izjasni za ulazak u EU, slijedi ratifikacija 27 članica EU, a Marušić ne krije kako se očekuje postavljanje prepreka i kako bi to moglo potrajati.

Vidošević je stava kako hrvatsko gospodarstvo nema alternativu i kako je dugoročna prilika za nas integriranje u europsku zajednicu. Svjestan je da će pojedini sektori doživjeti udarce, ali to će biti kratkoročno, jer će plus biti ulazak na europsko tržište rada, koje će se usprkos krizi rasteretiti.
- Nama je u interesu stabilizacija Europe i velika šansa je za nas komunikacija s Europom jer imamo ekonomski položaj koji se može realizirati u širem kontekstu. Treba se okrenuti geostrateškom položaju, odnosno da Schengen što prije napusti hrvatsku granicu, a da se EU proširi na jugoistok Europe – zaključio je Vidošević, dodavši kako smo već sada povezani s EU, što kroz izvozne destinacije, što kroz bankarski sektor.

Da bi hrvatsko gospodarstvo moglo pretrpjeti znatne udarce ulaskom u EU, mišljenja je prof. Kapović, koji je istaknuo kako je EU neoliberalni projekt koji provodi politiku krupnog kapitala, a u kojem vrijedi pravilo:' Tko jači, taj kvači'.
- Ekonomski nema nikakvog smisla da ulazimo unutra - rekao je Kapović.
 
- Hrvatska ima dovoljno informacija, ali nema komunikacija - komentirao je dr. Milardović, dodavši kako je predstavljanje EU na rubu totalitarnog incidenta u Hrvatskoj. Njega zanimaju isključivo konceptualna pitanja EU, a o čemu se malo raspravlja i govori. Iznio je tri dobrobiti ulaska Hrvatske u EU: stabilizacija institucija na dugi rok, uspostava vladavine zakona, a ne prava i modernizacija odozgo, odnosno prihvaćanje modernizacije kroz socijalnu interakciju. Pita se kako preživjeti u tome, a odgovara: - Na temelju radne etike, znanja, obrazovanja, stjecanja pouzdanja i vjere u sebe te na temelju solidarnosti.

Pomoćnik ministrice Pusić, Hrvoje Marušić istaknuo je bitnu činjenicu, a to je da u Europi već 60 godina vlada mir te bi se na to trebalo i fokusirati, jer ulazak u EU znači i osiguranje mira. Dodaje kako je kampanja promotivna i pristrana, ali svatko ima pravo da jasno i glasno kaže svoj stav građanima. Plenković ističe kako će, bez obzira na krizu, EU opstati jer je Unija zajednica prava, a ozbiljno odbacuje tezu kako tijekom pregovora nije bilo informacija i rasprava o EU, jer je javnost bila o svemu informirana i kroz međuvladine konferencije, i kroz konferencije i izvještaje s pregovora.

Zakošek smatra kako se moramo suočiti s našim političkim kapitalizmom, a što se tiče problema komunikacije o ulasku Hrvatske u EU iznosi postotak jednog elitističkog projekta provedenog u Hrvatskoj koji pokazuje kako ulazak u EU podržava 80 posto obrazovanih građana. Jasno je kako to nije realnost prosječnog hrvatskog građana, a što se odražava u vrlo raširenom osjećaju da su ih političke elite zanemarile u pristupnom procesu.

- Većina mjerljivih strahova su ekonomske i socijalne prirode - povećanje cijena i nezaposlenost. Ovaj suverenitetski strah je mnogo manje prisutan. Tek u trećini biračkog tijela – ističe Zakošek te dodaje kako euroskeptici zapravo ne znaju artikulirati te strahove i kako bi bilo najbolje da svoja iskustva i znanje iskoristimo u novoj zajednici – EU.

Na pitanje poljoprivrede u EU osvrnuo se Grivičić: - Nije bilo previše dobre komunikacije i nismo upoznati s tim što nam nosi EU. Ali sami smo se potrudili da to saznamo. Imamo partnere, poljoprivredne komore u EU. Znamo da je EU nepoštena u odnosu prema novim članicama. Ono u čemu mi sad vidimo problem je to što ne znamo što nas čeka u Hrvatskoj, ali znamo što nas čeka u EU. Puno toga ovisi o nama samima, odnosno kako će nam biti u EU.

Napomenuo je kako se cijeli svijet udružuje te kako je kriza prisutna samo kod 'bijelog čovjeka' koji se naučio ponašati 'kolonijalno'. Smatra kako je EU naša šansa koju trebamo iskoristiti, iako u EU postoje moćnici koji pišu pravila koja vrijede za nas, ali ne i za njih.
Na kraju okruglog stola sudionici su odgovorili na pitanje moderatora: EU – da ili ne. Svi su odgovorili s da, osim Kapovića, a jedino je Milardović rekao kako je to njegovo privatno pitanje i nije se želio izjasniti.
- Važno je reći da smo sada u situaciji da EU donosi odluke koje se tiču nas. Danas smo ispred vrata, slušamo što se događa, a sutra ćemo moći dati i svoj glas. Referendum oko ulaska u Uniju, naša je povijesna prilika - pojasnio je Marušić. Hoćemo li se okrenuti Europi ili ćemo joj zatvoriti vrata, saznat ćemo za nešto više od tjedan dana, točnije 22. siječnja. (Marina Kilić)