Što treba mijenjati u Zakonu o radu?
Nedavni salto mortale hrvatske Vlade možda je problem izmjene Zakona o radu stavio na led, no sudeći prema žustrim raspravama sindikata s jedne i Hrvatske udruge poslodavaca s druge strane očito je da sada važeći zakon ne zadovoljava dvije najzainteresiranije strane, a ne pomažu ni rastu konkuretnosti Hrvatske.
Koliko će se stvari na energetskom tržištu promijeniti kad Hrvatska uđe u Europsku uniju, možda se najbolje vidi već danas. Dok se nekad energetika povezivala s monopolistima kao što su Ina i HEP te s nekoliko entuzijasta koji su gradili pametne kuće i postavljali solarne panele, danas na energetsko tržište sve više ulaze novi igrači, i to većinom velike tvrtke kojima energetika (dosad) nije (bila) temeljni biznis. Više u priči 'Trgovci, građevinari, proizvođači hrane... počinju ulagati u energiju' koju potpisuje Jasmina Trstenjak.
Zakon o radu Vlada je pod pritiskom sindikalnih potpisa gurnula pod tepih, no to je jedno od ključnih pitanja razvoja. Odredbe donesene u vrijeme potpune hrvatske međunarodne izolacije danas ne zadovoljavaju ulagače, koji Hrvatsku zaobilaze u sve širem luku. I najnoviji Vladini investicijski baloni rasprsnut će se o rigidno radno zakonodavstvo. Za promjene je osim političke volje prijeko potreban i kompromis poslodavaca i sindikata. Što ipak treba mijenjati u Zakonu u radu u temi tjedna otkriva nam Vanja Figenwald.
Prema Ovršnom zakonu vjerovnik može tražiti uporabu novih stopa zateznih kamata sve dok je u tijeku ovršni postupak. To se odnosi na tražbine istaknute u kunama i one istaknute u devizama odnosno kunskoj protuvrijednosti. Više pročitajte u rubrici Savjetnik iz pera prof. dr. sc. Hrvoja Kačera u tekstu 'Tvrtkama vjerovnicama zatezna kamata povećana na 17 posto na godinu'.
Primarna uloga glavnog ekonomista u komercijalnoj banci je da prikuplja i analizirala informacije koje menadžmentu omogućuju da na vrijeme uoči određene rizike kako bi se banka održala u zoni stabilnog rasta. Sekundarna mu je uloga jačati imidž banke svojim točnim prognozama. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, u tome se pokazao prilično uspješnim. U intervjuu Lideru Šantić tvrdi država mora investirati u energetski sektor, obrazovanje i transport.
Turske sapunice u udarnom terminu nisu samo dio bitke za gledanost komercijalnih televizija. One senzibiliziraju domaću javnost i prethodnica su jačih turskih ulaganja u Hrvatsku.Više nam otkriva Antonija Knežević u priči 'Turske sapunice pripremaju Hrvatsku za ulazak turskog kapitala'.
Zarađuju li vinari najviše u vlastitom podrumu i imaju li vinske ceste ozbiljnu turističku šansu otkriva nam Tatjana Brebrić. Koliki potencijal kriju vinske ceste,najbolje se vidi po tome što u Europi mnoge regije imaju toliku navalu da vinari gotovo tjeraju posjetitelje sa svojih vrata. Realnosti radi, umjesto s vinskim velesilama poput Francuske, Italije ili Njemačke zgodno se usporediti s Austrijom.
Učeći strani jezik u grupi ljudi s razvijenim natjecateljskim duhom postići će najbolji rezultat jer se i inače u životu neprestano žele dokazivati, sebi ili drugima. Individualcima, koji vole samo sebi svojstven ritam učenja, više će odgovarati pojedinačne instrukcije. Kako u moru raznovrsnih ponuda odabrati pravu metodu učenja, otkrijte u novom broju Lidera.
Iz recesije je Švedska izašla mnogo brže od drugih - s deficitom od 2,1 posto i očekivanim rastom od 4,5 posto. Unatoč tomu šokirala je svijet dajući čak 20 mandata ekstremnoj, profašističkoj stranci. Za sada nitko ne može formirati većinsku vladu, a ni odgovoriti na pitanje zašto su ljutiti bogati Švedi. Više u rubrici Svijet.
Ovotjedni feljton piše o Stephenu Elopu, Kanađaninu koji će od posustale Nokije stvoriti softversku kompaniju. Čelni ljudi Nokije, najvećega svjetskog proizvođača mobitela, na čelo kompanije prvi su put u njezinoj povijesti postavili nekoga tko nije Finac. Nadaju se da će novi direktor, kanadski softveraš Stephen Elop, koji dolazi s funkcije u Microsoftu, oko njihove korporacije okupiti programere i time poboljšati prodaju te Nokiju vratiti na mjesto kapetana mobilne industrije. (G. J.)
Novi Lider svojim čitateljima daruje dva posebna priloga '500 najboljih' i 'Budućnost medija'