Što učiniti kada tvrtka preraste vlasnika?

Jedan od prvih znakova krize upravljanja je kada vlasnik u ulozi direktora postane ‘usko grlo’ organizacije, jer koči brzinu odlučivanja ili kreiranje novih ideja. Umjesto da bude generator razvoja, postaje prepreka, a problem je što toga najčešće nije svjestan.

Liderova novinarska radionica u 220. broju pripremila je brojne zanimljive i aktualne gospodarske priče.

U borbu protiv nelikvidnosti upustio se i Damir Kuštrak koji predlaže model kvazifaktoringa. Vlada bi s vrlo malo novca mogla otkupiti potraživanja srednjih i malih poduzetnika prema državnim poduzećima i javnom sektoru. Država bi se trebala pojaviti između tih tvrtki zbog toga jer bankarski sektor to ne može. Šuker je, naime, prije devet mjeseci najavio u sklopu antirecesijskih mjera da će državni proračun podmirivati sve svoje obveze na vrijeme, a da će korisnici proračunskog novca svoje obveze plaćati najkasnije u roku od 60 dana. I poduzetnici su (pogrešno) shvatili da obećani rok 60 dana znači da će država podmiriti svoja dugovanja prema državnim poduzećima, a državna poduzeća i javni sektor općenito prema svim svojim dobavljačima. Više iz pera Ivice Grčara u priči 'Država bi trebala otkupiti dugove javnih poduzeća'.

Ne postoji egzaktna granica nakon koje bi vlasnik u upravljanje tvrtkom trebao uključiti profesionalce izvana. No, kada prihodi i profitabilnost počnu padati, zaposleni počnu napuštati tvrtku, kupci povećaju reklamacije... vrijeme je da upravljanje tvrtkom preuzme netko izvana. Jedan od prvih znakova krize upravljanja je kada vlasnik u ulozi direktora postane ‘usko grlo’ organizacije, jer koči brzinu odlučivanja ili kreiranje novih ideja. Umjesto da bude generator razvoja, postaje prepreka, a problem je što toga najčešće nije svjestan.Vlasnik jedne srednje velike hrvatske tvrtke krenuo je u restrukturiranje poslovanja. Dogovorio se s konzultantom o opsegu posla, ali kad je ovaj trebao poslati fakturu, poduzetnik je tražio da ga isplati ‘na ruke’. Nakon što je konzultant to odbio, vlasnik tvrtke ga je isplatio preko računa, ali svoga osobnog. Razlog? Ne želi da mu itko iz tvrtke vidi da koristi konzultantske usluge. O krizi upravljanja piše Matilda Bačelić u temi tjedna.

Maloprodaja u 2010. past će još pet do sedam posto, a prva polovina godine bit će i lošija. Ono što se dogodilo IT trgovinama moglo bi dogodine snaći trgovce odjećom i obućom. Više otkriva Antonija Knežević u priči o paničnim sniženjima kojia će uništiti trgovinu u prvom kvartalu iduće godine.

U intervjuu Siniša Sljepčević, direktor GTC-a Hrvatska otkriva zašto im država pet godina koči ulaganje u golf resort vrijedno milijardu kuna.
U ovom broju u analizi kompanije predstavljamo Institut IGH, kojemu je otpala trećina ugovorenih poslova s državom. Naime, zbog smanjenja obujma radova na cestogradnji, IGH može računati samo na 600-tinjak milijuna kuna od ugovorenih poslova s državom. Ipak, Jure Radić očekuje da će tvrtka još i ovu godinu završiti s profitom, a iduće će biti zadovoljan ako prihodi ne padnu više od 15 posto.

Obrtnici se tuže da im prodaja nije ni upola dobra kao lani, a ni tada nije bilo bajno. Marija Čekada istražila je kako 'cvate' božićni biznis. Očekivanja malih i velikih trgovaca od ugodne, blještave božićne kupovne sezone uvijek su velika, ali ove su godine sve snage usmjerene na to da se prodaja
održi na razinu prošlogodišnjih prosinačkih rezultata. U utrku za otvaranje lisnice kupaca prije Božića redovito se uključuju trgovci i umjetnici na
božićnim sajmovima, klasični sezonci poput prodavača pirotehnike i božićnih drvca, sajamski ugostitelji, caterinzi, maloprodajni lanci i trgovine
igračkama. Otkrivamo njihove recepte za borbu protiv manjih proračuna kompanija i pojedinaca.

 Naša savjetnica mr. sc. Marija Zuber otkriva kako su sve kreditne usluge od 1. siječnja 2010. oslobođene PDV-a. Do sada su poduzetnici u međusobnom kreditiranju i odobravanju pozajmica bili obvezni na ugovorenu kamatu zaračunati PDV. Banke tu obvezu nisu imale. Od sljedeće godine kamata će kao cijena novca, odnosno kao naknada za upotrebu tuđeg novca, biti oslobođena PDV-a neovisno o tome tko pruža kreditnu uslugu.

U Poslovnim znanjima pišemo o etici. Brojne ankete govore da Hrvati ne vjeruju u poštenje menadžera ni političara, dok držanje do etičkih vrijednosti prepuštaju ‘luzerima’. Aktualne afere pridonose takvu stajalištu, premda bi trebalo biti upravo suprotno. Jer, vrijednost etičnosti može se mjeriti čak i financijskim uspjehom. Ili poslovnim i financijskim neuspjehom.

U feljtonu predstavljamo Jamesa Hansena. Taj 'djed klimatskih promjena’ tvrdi da je svaki dogovor u Kopenhagenu promašen.Žestoki protivnik trgovanja kvotama emisija stakleničkih plinova Jim Hansen, astronom i fizičar, direktor NASA-ina Instituta za svemirska istraživanja Goddard, ne vjeruje u dogovor u Kopenhagenu. Sve što se događa ma dvotjednom samitu uvelike mu daje za pravo. Sukob bogatih i siromašnih izbio je već na početku, a pitanje je hoće li odluka o 7,2 milijarde eura pomoći siromašnima u borbi protiv klimatskih promjena premostiti razlike. (G. J.)

Novi Lider svojim čitateljima daruje specijal 'Poslovna 2010. - godina straha i nade'