Stojić: Hrvatska će i ove godine kaskati za regijom

Hrvatsko je gospodarstvo poput usamljene kornjače - ima jednu od najnižih stopa rasta i pokazuje malu ili nikakvu spremnost da se mijenja.

Tako je Hrvatsku opisao Hrvoje Stojić, glavni analitičar Hypo banke predstavljajući najnovije makroekonomske izglede za ovu godinu. Pa kako nam se piše? Nakon što je u protekle dvije godine izgubila 7,1 posto svoga BDP-a Hrvatska će i ove godine kaskati za regijom. Unatoč mogućem preizbornom podgrijavanju potrošnje očekuje daljnji rast nezaposlenosti. Štoviše, u okruženju malog poslovnog optimizma, jedva olabavljenih uvjeta kreditiranja i niske produktivnosti procjenjuje da se još ne nazire jači rast potražnje za radom. Nepovoljnim kretanjima pridonio je i pad industrijske proizvodnje, a zaostajanje domaće proizvodnje u odnosu na regiju rezultat je slabe domaće potražnje, pada konkurentnosti i orijentiranosti domaćih proizvođača na polugotove proizvode s niskom dodanom vrijednošću. 

Stojić upozorava i na moguće uzroke rasta inflacije, prije svega kroz uvoz prehrambenih proizvoda, dakle zbog rasta globalnih cijena hrane. Inflaciju će s druge strane potisnuti slaba domaća potražnja i stabilan tečaj. Ove godine nećemo se moći podičiti niti dodatno poboljšanom bilancom vanjskotrgovinske razmjene. Naime, dok su lanjska poboljšanja bila rezultat izvoza brodova i energenata, ove godine Stojić očekuje rast uvoza i deficit vanjskotrgovinske bilance iznad 14 posto. Izvoz će, kaže, biti sputan fiskalnom konsolidacijom glavnih izvoznih tržišta i prestankom subvencioniranja brodogradnje.

Postupan rast manjka u razmjeni sa svijetom, viši troškovi refinanciranja države (zbog pada rejtinga kamate će biti više) i povlačenja dividendi povećat će deficit tekućeg računa platne bilance s dva na 3,5 posto, no to  još nije alarmantno. Ono što jest zabrinjavajuće iznos je vanjskog duga koji se stabilizirao blizu 46 milijardi eura. Iako dug ne galopira rizici još nisu obuzdani, ponajprije zato što su ovogodišnje potrebe za refinanciranjem visokih 32 posto BDP-a, upozorava Stojić. Ove bi godine ukupni dug tako mogao narasti na 102 posto BDP-a prije svega zbog refinanciranja i zaduživanja države. Sve to pogoduje anticikličkoj monetarnoj politici s ciljem podrške pet postotnom rastu kredita. Više od toga nije izgledno već zbog rastućeg udjela loših plasmana, čišćenja bilanci, nepovoljnjih uvjeta zaduženja, ali i potrošačkog pesimizma, dakle male potražnje za kreditima.

Sve u svemu, lošu krvnu sliku zemlje generira država koja će deficit konsolidirane države nagurati do 7,5 posto što javni dug ostavlja na putanji neodrživog rasta. Stojić upozorava kako bi nas regionalno zaostajanje u obuzdavanju državne potrošnje, skuplje refinaniciranje i nedostatak refotmi mogli stajati smanjenja rejtinga ispod investicijskoga. Stojić zato preporučuje da se, među ostalim, fiskalna pravila ustavno reguliraju kako bi se eliminirao politički trošak reformi koje ovako nitko ne želi provesti. Lošim vijestima tu nije kraj. Peter Dixon, stručnjak za globalne financije Commerzbanke iz Londona procjenjuje kako će švicarski franak do kraja godine još jačati i to do razine od 1,25 za euro.  (Gordana Gelenčer)