Stojić: Ublažavanje pada potrošnje iznenađenje, no oporavak će biti dug

Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj realno je u ožujku pao za 2,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je manje od očekivanja i najniža stopa pada potrošnje u posljednjih 18 mjeseci, koliko traje trend njezina slabljenja.

Državni zavod za statistiku objavio je danas da je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u veljači bio nominalno za 2,2, a realno za 2,9 posto manji nego u istom mjesecu lani. To je manji pad nego što se očekivalo jer je šest makroekonomista, koje je anketirala Hina, procjenjivalo, u prosjeku, da je u ožujku pad prometa u trgovini na malo iznosio 5,8 posto."Manji pad potrošnje nego što se očekivalo ugodno je iznenađenje, a djelomice se zahvaljuje tome što je Uskrs pao početkom travnja, pa je dio blagdanskog shoppinga obavljen krajem ožujka", kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Ističe, međutim, da će put do oporavka potrošnje biti postupan i dug, pa i idućih mjeseci očekuje pad potrošnje na godišnjoj razini, ali po nižim stopama nego dosad. "Zbog produbljivanja pada potrošačkih kredita i smanjivanja ukupno raspoloživog dohotka, što je posljedica rasta nezaposlenosti i pada plaća, put do oporavka potrošnje bit će postupan i dug", kaže Stojić. Već nekoliko mjeseci plaće se stanjuju. Prema podacima DZS-a, prosječna neto plaća za veljaču iznosila je 5.157 kuna, što je nominalno za 101 kunu, a realno 2,1 posto manje u odnosu na siječanj, te 2,1 posto manje u odnosu na veljaču prošle godine.Stojić smatra da će ukidanje kriznog poreza u drugoj polovici godine, kao i najavljene promjene poreznih stopa na plaće imati kratkoročno pozitivan psihološki efekt.

"Ljudi će imati nešto veći neto osobni dohodak, ali će fiskalna konsolidacija, ponajviše ukidanje poreznih olakšica, velikim dijelom poništiti taj pozitivan efekt", smatra Stojić. Ističe i kako se posljednjih mjeseci ubrzava pad kredita stanovništvu, ali rastu njihovi neto depoziti, odnosno štednja građana. "Ti podaci pokazuju koliko psihološki faktor utječe na pad potrošnje. Oni koji imaju dobre plaće, štede i suzdržavaju se od potrošnje jer ne očekuju povećanje dohotka, ali i zbog nesigurnosti u vezi radnog mjesta", zaključuje Stojić. (H)