Stopa softverskog piratstva u Hrvatskoj ostala kao i lani, na 54 posto

Stopa softverskog piratstva u Hrvatskoj jednaka je kao i prošle godine te iznosi 54 posto i po njoj smo šesti u regiji Središnje i Istočne Europe, što je relativna utjeha, kažu u BSA, jer je ta regija ove godine najgora u svijetu po piratiziranju softvera.

Udruženje proizvođača poslovnog softvera (Business Software Alliance, BSA) novinarima je na konferenciji u utorak obznanio rezultate svojeg šestog godišnjeg istraživanja. Prema njemu je Hrvatska po stopi softverskog piratstva, koja u nas iznosi 54%, šesta u regiji Središnje i Istočne Europe i stopa se nije promijenila u odnosu na prošlu godinu. No, promijenio se položaj regije u odnosu na ostala područja svijeta, pa je CEE pretekao tradicionalnog neslavnog svjetskog šampiona, Latinsku Ameriku, sa 66 u odnosu na 65 posto.- Vlada nije provodila programe koji bi dizali svijest o važnosti zaštite intelektualnog vlasništva – stagnaciju u dosadašnjem padu stope piratstva objasnio je Mladen Vukmir, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj, dodajući da ipak naše tvrtke shvaćaju da je licencirani softver neophodan za uspješno poslovanje.Inače u našoj je regiji Češka jedina pala ispod 40%, a približavaju joj se Mađarska, Slovačka i Slovenija, dok je Hrvatska u grupi država s oko 50% piratstva, u kojoj su baltičke zemlje. Ostale balkanske zemlje imaju stopu piratstva od oko 60%, a jedina država u Europi u kojoj je ta stopa porasla je Ukrajina.

Dok se hrvatski gubici zbog nelicenciranog softvera procjenjuju na 77 milijuna dolara, ukupni lanjski gubici u regiji CEE iznose 7,003 milijardi dolara, unutar čega vodi Rusija na koju otpada čak 4,215 milijardi. U svijetu je stopa piratstva porasla sa 38% u 2007. godini na 41% u 2008., a vrijednost nelicenciranog softvera, odnosno šteta nanijeta njegovim proizvođačima narasla je za više od 5,1 milijarde dolara, što je 11 posto, na 53 milijarde dolara, ali je za gotovo polovicu tog rasta odgovorna promjena tečaja dolara.Istraživanje je za BSA provela analitička kuća IDC prema prilično složenoj metodologiji, a 'broji se' sav softver, to ne samo proizvodnje članica BSA, na stolnim, prijenosnim i ručnim računalima, ali se ne broje programi na serverima.Novinarima je Željko Topić, ravnatelj Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, na konferenciji objasnio pravni okvir za zaštitu autorskih softverskih prava, a Bojan Stipić, šef antipiratskog odjela Microsofta Hrvatska, objasnio da njegova korporacija podstiče u tvrkama-korisnicima upravljanje softverkom imovinom – a što počinje vođenjem računa o tome što se ima i kako se njome sotvaruje konkurentska prednost.- Mislim da će ova krizna godina dovesti do povećanja piratstva i bez angažmana države teško ćemo se boriti protiv piratstva koje u konačnici smanjuje prihode države – zaključio je Aladar Urbanke iz HSM informatike, zastupnice Adobea te time članice BSA. (I. Škevin)