Strah od naglih skokova

Otkako je u srpnju prošle godine cijena nafte dosegnula vrhunac i zatim se polako, ali sigurno spuštala, analitičari i potrošači nadali su se da su takvi dani prošlost. Neobično blaga zima i zalihe koje su ostale u skladištima spustili su krajem siječnja  cijenu barela na 50 dolara

Ali u protekla dva mjeseca cijene su skočile. U utorak je, nakon vijesti o iranskom zarobljavanju britanske posade, cijena brenta skočila više od pet posto, na 68 dolara, da bi u četvrtak dosegnula 68,48 dolara za barel. Napetost između Irana i SAD-a, na koje su se nadovezale UN-ove sankcije, ponovno je uzburkalo naftno tržište. Nafta je tržište koje ovisi o vijestima i događajima te anticipaciji događaja, a sadašnje napetosti u vezi s Iranom upravo anticipiraju nove neugodne događaje.

Iako bojazan od njihova prerastanja u vojni sukob nije posve realna, mogući prekidi iranske isporuke i problemi u prometu Ormuskim tjesnacem održavaju nervozu na svjetskom naftnom tržištu. Potiču je i drugi činitelji. Veliki izvoznici, i to ne samo sa Srednjeg istoka, pod pritiskomsu političkih okolnosti. Venecuelanska državna naftna kompanija  PDVSA objavila je znatan pad dobiti u 2006., koji može biti znak da premalo investiranje u proizvodnju nafte počinje utjecati na proizvodne kapacitete. Na tržište nafte utjecat će i pesimistične najave sezone uragana u Meksičkom zaljevu.

Loše vijesti samo pojačavaju postojeći pritisak na ponudu. Zemlje OPEC-a, čije vlade domaću političku podršku tijesno vezuju uz visoke cijene nafte, žele, naravno, održati cijenu barela veću pd 50 USD, a potražnja u zemljama OECD-a neočkivano je visoka. Najnoviji izvještaj Međunarodne agencije za energiju koji prati stanje rezervi govori da su zalihe u tim zemljama u siječnju smanjene za 8,6 milijuna barela. Još se ne zna kakav će to utjecati na svjetsku ekonomiju ako se cijene ponovno vinu na razinu od 78 dolara za barel kao prošle godine. Iako su svi bez daha pratili što će proizvesti to trostruko povećanje cijena u samo dvije godine, veliki slom nije se dogodio.

Čini se da je ekonomija spremnija nositi se s visokim cijenama nafte. Ali motor svjetskog ekonomskog rasta u proteklih pet godina SAD sada ulazi u recesiju tržišta nekretnina, što povlači brojne implikacije, pa će svjetska privreda trebati Europu i Japan da povuku taj rast ako se cijene nafte nastave povećavati. Međutim, potražnja na tim tržištima tek treba dobiti na zamahu. Gora varijanta bili bi iznenadni skokovi cijena.

U razdoblju između 2004. i 2006. rast cijena bio je velik, ali relativno ravnomjeran, bez šokova. Skok cijena kakav se dogodio ovaj tjedan više će uzdrmati tržište jer će natjerati potrošače da naglo smanje izdatke, kao što se, primjerice, dogodilo u SAD-u nakon što je uragan Katrina prekinuo proizvodnju. Sitaucija u Iraku i Iranu nepovoljnija je nego prošle godine pa je možda vrijeme pripremiti se na štednju.

Pripremila: Davorka Zmijarević