Strah od recesije u SAD-u i Europi pritišće svjetske burze

Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica oštro pale zbog širenja kreditne krize iz SAD-a u Europu, ali i neizvjesnosti hoće li američki Kongres podržati zakon o sanaciji banaka, vrijedan 700 milijardi dolara.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna indeks Dow Jones potonuo 7,3 posto, na 10.325 bodova, što je njegov najveći tjedan pad od srpnja 2002. godine. Indeks S&P strmoglavio se, pak, 9,4, a indeks Nasdaq 10,8 posto, što je njihov najveći tjedni pad od terorističkih napada na SAD u rujnu 2001. godine. Pritom je S&P, prvi puta nakon četiri godine, zaronio ispod psihološki važne razine od 1.100 bodova. Samo u ponedjeljak Dow Jones strmoglavio se 6,98 posto ili 778 bodova, što je njegov najveći dnevni pad u povijesti. Bila je to posljedica šoka nakon što je Predstavnički dom Kongresa neočekivano odbacio prijedlog vlade, prema kojemu bi država otkupila od banaka loše hipotekarne kredite i tako stabilizirala financijska tržišta.

Od tog šoka burze se nisu oporavile cijeloga tjedna. Tim više što su se pojavile nove žrtve kreditne krize u Europi. Prošle je nedjelje po hitnom postupku nacionalizirana financijska grupa Fortis, nakon što je predsjednik Europske središnje banke Jean-Claude Trichet nagovorio nizozemsku, belgijsku i luksemburšku vladu da preuzmu udjele u banci i uliju svježi kapital od 11 milijardi eura. Fortis je prva velika europska banka pod pritiskom otkako je u kolovozu prošle godine izbila kreditna kriza.

U Britaniji su, pak, financijske vlasti nacionalizirale hipotekarnu banku Bradford & Bingley, a zdrave dijelove prodali španjolskoj Santander banci. U Njemačkoj se pred kolapsom našao hipotekarni kreditor Hypo Real Estate, čija je sudbina još neizvjesna, premda mu je u pomoć uskočila i država.

"Nacionalizacija je vrlo negativna vijest za bankarski sektor. Financijska zaraza se iz SAD-a širi u Europu i svi se sada pitaju: tko je slijedeći?", kaže Mark Sartori, direktor u tvrtki Fox-Pitt. Stoga su prošloga tjedna snažno pale cijene dionica na europskim burzama. Londonski FTSE indeks potonuo je 2,1 posto, na 4.980 bodova, dok se DAX indeks Frankfurtske burze strmoglavio 4,4 posto, na 5.797 bodova.

Na Wall Streetu, pak, ulagače nije umirila ni odluka Predstavničkog doma Kongresa u petak da, u drugom pokušaju, prihvati zakon o sanaciji banaka. U međuvremenu je, naime, objavljeno niz podataka koji pokazuju da američkog gospodarstvo tone u recesiju. Među ostalim, objavljeno je da je u rujnu bez posla ostalo 159.000 osoba, što je najveći pad zaposlenosti u pet i pol godina i već deveti mjesec zaredom kako broj zaposlenih pada. To bi moglo dodatno oslabiti potrošnju stanovništva, dovesti do neplaćanja kredita, potaknuti daljnji pad cijena nekretnina i izazvati pad proizvodnje, što je scenarij koji vodi u recesiju.

Nadalje, ulagače zabrinjava što je kreditiranje na tržištu novca već mjesecima gotovo zamrznuto jer banke zaziru od međusobnog kreditiranja zbog povećanih rizika. To se već osjeća u smanjenju plasmana kompanijama i građanima.

Najveće središnje banke svijeta pokušale su poboljšati likvidnost na tržištima novca ubrizgavajući milijarde 'svježih' dolara i eura. No, neuspješno. U petak je na tržištu novca Libor na tromjesečne kredite u dolarima, ključna kamata u međubankarskom kreditiranju, dosegnuo 4,33 posto, najvišu razinu od siječnja, dok je kamata na kredite u eurima dosegnula rekordnu razinu. To pokazuje da na tržištu novca i dalje vlada nepovjerenje.

Pad cijena na američkim i europskim burzama pratila su sva svjetska tržišta kapitala, pa tako i Tokijska burza, gdje je Nikkei indeks u tjedan dana smršavio 8 posto, zaronivši na 10.938 bodova, najnižu razinu od svibnja 2005. godine. (Hina)