Strane kompanije sufinancirat će gradnju luke za megakruzere

Institut za turizam pobijedio je na natječaju za izradu Studije razvoja kruzing turizma na Jadranu te je u prostorijama Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka potpisan ugovor između Instituta i naručitelja, Zajednice lučkih uprava koja se do sada jedina bavila kruzerima koji svake godine u Hrvatsku doplove sa 15 posto više turista

    No, da bi se Hrvatska ozbiljno mogla predstaviti kao domaćin plovećim hotelima potrebno je razviti infrastrukturu, pogotovo u Dubrovniku u kojem se odvija 80 posto kruzing prometa. Stoga će Lučka uprava Dubrovnik investirati u projekt rekonstrukcije i izgradnje tisuću metara nove obale, uz zajam Europske banke za obnovu i razvoj u visini 26.5 milijuna eura. U drugoj fazi u planu je izgradnja domaćeg i međunarodnog putničkog terminala u luci Gruž, kojeg bi, prema izjavi ravnatelja LU Dubrovnik Vlahe Đurkovića, trebale sufinancirati strane kruzing kompanije norveški Royal Caribbean ili švicarski MSC.

'Hrvatska bi mogla dobro zarađivati na lučkim naknadama i to mora iskoristiti. Danas 'tender' ispred Starog grada košta duplo manje nego u luci, a u budućnosti će koštati dva puta više.', izjavio je nakon konferencije za novinare Đurković, dodajući kako se u brodogradilištima na izradi plovećih hotela 'vrti' oko 22 milijarde dolara, a da jedan takav brod vrijedi između 400 i 800 milijuna eura.
Poznato je da gosti na kruzerima troše na kopnu vrlo malo, iako državni tajnik za more Branko Bačić tvrdi suprotno.

Na brodovima turisti imaju pune pansione i upitno je koliko će Dubrovnik, kao i ostali gradovi zapravo zaraditi na takvim gostima, a i da žele, pitanje je gdje će tih 15 000 gostiju potrošiti svoj novac. Državni tajnik za turizam Zdenko Mičić stoga je na konferenciji najavio predstavljanje studije u Cavtatu, koja bi trebala pokazati kakvi su turisti s kruzera zapravo potrošači.
Studija Instituta za turizam koja bi prema najavama trebala biti završena za 180 dana dat će analizu postojećeg stanja u hrvatskim lukama, te njihovih mogućnosti, uzimajući u obzir zemljopisne, kulturne, ekonomske, turističke i prostorne resurse, a prije svega strategiju održivog razvoja.

Iako već sada postoje bojazni kakvog bi ekološkog utjecaja kruzeri imali na našu obalu, poznato je da su to 'najčišći' brodovi s vrlo strogim pravilima i zakonima o očuvanju okoliša koje promiču kompanije, pogotovo radi izbjegavanja sudskih tužbi, a s time se slaže i pomoćnik ministra za pomorstvo Mario Babić. Mičić je osim Dubrovnika, najavio i razvoj luka u ostalim jadranskim gradovima koji ne moraju prihvaćati brodove veličine 250 metara, ali mogu biti domaćini manjim brodovima.

Institutu za turizam bi u realzaciji Studije trebao pomoći Pomorski fakultet u Rijeci koji bi analizirao maritivni dio koji se tiče pomorskog prometa. Industrija plovećih hotela ove godine bi Hrvatskoj trebala dovesti oko milijun turista i domaći stručnjaci smatraju kako je kod nas  taj oblik turizma u najvećem porastu.    (Željka Laslavić)